Na telefonima zastupnika i osoblja Pododbora za obranu Europskog parlamenta pronađen je špijunski softver, priopćeno je u srijedu
Na telefone članova i osoblja Pododbora za sigurnost i obranu (SEDE) postavljeni su softverski alati za nadzor, objavio je Europski parlament u internoj e-poruci.
Svim zastupnicima u tom pododboru savjetovano je da odnesu svoje telefone informatičkoj službi te institucije kako bi ih provjerili na špijunski softver, navodi se u e-poruci u koju je Politico imao uvid.
Europski parlament već je od ranije u stanju pripravnosti zbog kibernetičkih napada i stranog uplitanja uoči izbora za EU parlament u lipnju.
vezane vijesti
Jedan od članova Pododbora za sigurnost i obranu otišao je u utorak na rutinsku provjeru, a ona je rezultirala otkrićem tragova špijunskog softvera na njegovu telefonu. Član je za Politico rekao da nije sasvim jasno zašto su meta hakerskog softvera.
Zamjenica glasnogovornika parlamenta Delphine Colard rekla je u izjavi da su 'tragovi pronađeni u dva uređaja', što je potaknulo poziv drugim članovima da provjere svoje telefone.
'U ovom geopolitičkom kontekstu i s obzirom na prirodu dokumenata koje prati Pododbor za sigurnost i obranu, posebna pozornost posvećena je uređajima članova ovog pododbora i osoblja koje podržava njegov rad', stoji u priopćenju.
Nova otkrića uslijedila su nakon prethodnih incidenata s drugim članovima Europskog parlamenta koji su bili meta napada špijunskim softverom. U 2022. godini otkriveno je da su telefoni članova katalonskog pokreta za neovisnost, uključujući političare iz EU-a, bili zaraženi Pegasusom i Candiruom, vrstama alata za hakiranje. Iste godine grčki član Europskog parlamenta i oporbeni vođa Nikos Androulakis bio je na popisu grčkih političkih i javnih osoba za koje je utvrđeno da su napadnuti Predatorom, još jednim špijunskim alatom. Predsjednica EU parlamenta Roberta Metsola prethodno se također suočila s pokušajem hakiranja pomoću špijunskog softvera.
Članovi Europskog parlamenta 2022. godine osnovali su posebno istražno povjerenstvo za pitanje hakiranja. Ono je istraživalo niz skandala u državama članicama, uključujući Španjolsku, Grčku, Mađarsku i Poljsku, te zaključilo da su najmanje četiri vlade u Uniji zlorabile alate za hakiranje za političku korist.
