Sprema li se Europa za rat? Njemački ministar obrane to otvoreno govori, u javnosti više zemalja poznatih po izbjegavanju vojnih sukoba podiže svijest o mogućnosti da se rat u Ukrajini prelije i na zapad. Ili je riječ o nečem drugom?
Njemački Bild objavio je navodni plan vlade za slučaj da Njemačka bude napadnuta. Spominju se prebacivanje NATO trupa na istok zemlje, evakuacija velikog dijela stanovništva, pretvaranje metroa u skloništa, obavezna mobilizacija i druge radikalne mjere, izvještava Dnevnik Nove TV.
"Moramo biti spremni za rat do 2029. godine. Moramo postići odvraćanje od napada kako bismo spriječili da se dogodi najgore. Za to su ključne tri stvari: osoblje, materijal i financije. I slučaju izvanrednog stanja, trebamo mlade muškarce i žene koji mogu braniti ovu zemlju“, rekao je Boris Pistorius, njemački ministar obrane.
vezane vijesti
Švedska, koja je do ruske invazije 200 godina bila vojno neutralna, sada u školama obrazuje djecu o geopolitičkim promjenama koje su dovele do priključivanja vojnom savezu. Je li se razina prijetnje povećala zbog ulaska u NATO? Trebamo li se povezivati s autoritarnim državama? To su neka od pitanja za razrednu raspravu. "Ne bih rekao da se moje mišljenje mnogo promijenilo otkako je Švedska ušla u NATO. Ali naravno, mogućnost da budeš poslan u rat u drugu zemlju - naravno da to utječe“, rekao je srednjoškolac Adam Sahlen (15).
Švedska već dulje vrijeme upozorava da joj prijeti i Iran, koji Rusiju obilno snabdijeva dronovima. Iranske tajne službe povezuju se sa švedskim kriminalnim organizacijama. "Naše sigurnosne službe naglašavaju da su kriminalne mreže u Švedskoj posrednici koje koristi Iran. To je nešto što je Iran radio i u povijesti, pogotovo u Europi. Nije to ništa novo“, rekao je Daniel Stenling, šef švedskih kontraobavještajnih službi.
U kolikoj su mjeri najave o ratu tek dio psihološke mobilizacije građana, Dnevnik Nove TV razgovarao je s vojnim analitičarom Ivicom Mandićem. On smatra da je riječ o prekretnici, da je zapad odlučio upotrijebiti svoju moć kako bi omogućio Ukrajini da pobijedi.
'Posljedica toga jesu povećano izdvajanje za obranu, jer u zadnjih 30 godina i nešto, od pada Berlinskog zida, izdvajanja za obranu su bila kudikamo smanjena. Vojske su došle na simboliku jer od Drugog svjetskog rata do dan danas Zapadna Europa, mora se priznati jedan od najdužih perioda svoje povijesti živi u miru“, rekao je Mandić.
Sad je problem da se opravdaju ogromna izdvajanja jer se treba nadoknaditi ono što se propustilo.
