Srbija i njezina bivša pokrajina, koja je proglasila neovisnost 2008., obvezale su se 2013. da će pod pokroviteljstvom EU-a riješiti sva otvorena pitanja, ali nisu ostvarile znatniji napredak.

Pregovori su prekinuti od studenoga 2018. kada je vlada u Prištini uvela carine od 100 posto na uvoz robe iz Srbije. Beograd je istaknuo da neće razgovarati dok se trgovina ne vrati u normalno stanje.

"Bit ću spreman i otvoren za nužne kompromise kako bi se postigao sveobuhvatan i uravnotežen dogovor o rješavanju svih otvorenih pitanja, i time okončao stogodišnji sukob sa Srbijom i donio mir cijeloj regiji", rekao je Thaci.

Kosovski premijer Ramush Haradinaj rekao je da nije spreman promijeniti vladinu odluku o uvođenju carina.

Nejasno je zašto je Thaci objavio pismo sada, s obzirom da je još sredinom prosinca primio pismo od Trumpa koji je kosovskog kolegu pozvao da učini sve kako bi se postigao sveobuhvatan sporazum sa Srbijom dvadeset godina od kraja rata.

Thaci je u lipnju rekao da će dogovor s Beogradom tražiti kroz "korekciju granica", a političari i analitičari na Kosovu protumačili su to kao razmjenu teritorija.

Njegov plan zazvonio je na uzbunu kod balkanskih susjeda i nekih zapadnih vlada koje ga vide kao način da Kosovo uzme tri srbijanske općine naseljene većinom Albancima. Kada bi došlo do razmjene teritorija, Srbija bi zauzvrat dobila dio sjevernog Kosova većinski naseljen manjinskim Srbima koji ne priznaju vlast u Prištini.

Kosovo priznaje više od 110 zemalja, uključujući SAD, ali ne i Srbija, Rusija te Kina.

Washington je najveći sponzor Kosova, i politički i financijski.

NATO je, pod američkim zapovjedništvom, bombardirao 1999. srbijanske snage kako bi zaustavio ubijanje i protjerivanje kosovskih Albanaca u sklopu akcije protiv pobunjenika.