Tomislav Novosel iz Glavnog centra obrane od poplava Hrvatskih voda u Intervjuu tjedna Media servisa tvrdi: 'Neće se dogoditi scenarij iz 2014. godine, ali u budućnosti se protiv prirode nećemo moći boriti.'

Novosel je rekao kako se očekuje daljnji, lagani porast Dunava koji sadara raste 1 centimentar na sat.

'Očekujemo još 40-50 centimetara porasta do srijede kada se očekuje vrh vodnog vala u Batini. Situacija kod nas je puno povoljnija nego u ostatku Europe.', kaže Novosel.

Ističe kako se ništa nije prepustilo slučaju.

'Neke projekcije su čak pokazivale da bi vodostaj Dunava mogao biti veći nego onaj iz lipnja 2013. godine. Na kraju se ipak sve to nekako malo zaustavilo i svi smo mogli odahnuti kada se vodostaj u Bratislavi zaustavio u srijedu na razini 60-ak cm niže nego što je to bilo 2014. godine. Tada smo i mi u Hrvatskoj mogli malo odahnuti i lakše disati.'

Ali opuštanja nije bilo, ističe te nastavlja kako su postavili linije obrane tamo gdje nisu dovoljno visoke dionice na 750 centimetara plus još 25 centimetara sigurnosnog nadvišivanja.

'Aktivirane su sve sastavnice Civilne zaštite, stožeri su bili i Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije aktivni. Cijeli sustav Civilne zaštite je bio u pripravnosti. Sada na raspolaganju imamo i 300 pripadnika Hrvatske vojske., kaže Novosel.

U Batini se očekuje vodostaj iznad 700 centimetara, što je 70-tak centimetara niže nego prije desetak godina. Izrazito je važno da su nasipi spremni jer svako puknuće može dovesti do golemih posljedica. Novosel je podsjetio što se dogodilo 2014. godine:

'Svima nama još u sjećanju županjska Posavina, znači svibanj, 2014. godine kada je rijeka Sava ostvarila protoke šest tisuća kubika. Dunav može imati iznad 7 tisuća kubika i imat će i u ovom slučaju. Kada su pukli nasipi znači na području Rajevog Sela i Račinovaca tri dana je voda iz rijeke Save istjecala u zaobalje i poplavila nekih tristotinjak kvadratnih kilometara površine. To je najgore što se može dogoditi - da na ovako znači velikim našim rijekama - Sava, Drava, Dunav, da se dogodi puknuće nasipa, ali mogu reći sada s 99 % sigurnošću da će se to iskontrolirati i da se to neće dogoditi.'.

'Iz svake poplave puno se toga nauči, a na Dunavu su nasipi u odličnom stanju i oni će bez problema prihvatiti ovaj vodni val', naglašava Novosel. Vreće s pijeskom podijeljene su i u vikend-naselju Zeleni otok, inače nebranjenom području.

'Nekima možda i smiješno izgleda korištenje, u današnje doba, vreća s pijeskom, ali one nikada neće izaći iz mode jer njih može puniti gotovo svatko, ne treba veliki prostor za manipulaciju, može ih slagati gotovo svatko. Mogu na bilo kakve neravnine, recimo box barijere - to mora biti ipak malo ravnija podloga. Inače u jednu box barijeru stane 70 do 100 vreća s pijeskom i one su nam zgodne ako ih treba postaviti negdje uz cestu. Vrlo brzo se postavljaju.', kaže Novosel.

A srednji dio Starog kontinenta teško je nastradao od ciklone Boris. Ogromne količine padalina, nabujale rijeke koje nose sve pred sobom...

'Nažalost izgubljeno je dosta ljudskih života, svaki ljudski život je neprocjenjiv. Nas je zahvatio početak ciklone, odnosno rubni dio ciklone, ne samo središte ciklone i kod nas su pale dosta velike količine oborina, ali bilo je nekih olakotnih okolnosti. Prije toga smo imali višednevno, preko 30 dana da je bilo s temperaturama iznad 30°C, znači klimatske promjene su tu, ali jednostavno svi naši vodotoci, odnosno vodostaji su bili jako niski i zemlja je bila malo zasićena vlagom, mogla je dosta upiti.', kaže Novosel.

Dok je pola Europe plivalo, mi nismo imali nikakve mjere obrane od poplava, zaključuje Novosel. Diljem kontinenta zbrajaju se štete, a kada padne 300 do 400 milimetara kiše po četvornom metru...

'Jednostavno ne postoji sustav obrane na svijetu koji može prihvatiti toliku količinu oborina.'

Jer priroda je uvijek jača od čovjeka. Ovakve ekstremne padaline možemo očekivati i u budućnosti:

'Zadatak Hrvatskih voda je da taj sustav iz godine u godinu nadograđuje, da prati trendove, da nadvisi dionice nasipa. Otkad sam ja u Hrvatskim vodama, 16 godina, mi smo oborili gotovo sve rekorde na svim vodomjernim postajama. Čovjek se zapita do kuda to ide.'

Poplave se događaju svake godine, a Novosel napominje da se na sustav održavanja obrane od poplava Hrvatske godišnje se troši sto milijuna eura.

'Potencijalne štete na razini tisuću godišnjih velikih voda bi bile milijardu eura. Znači, ipak se isplati ulagati u sustav. To samo se misli na direktne štete. Ove štete će biti u milijardama eura. Indirektne štete su još puno veće.', napominje.

Kaže kako 'nakon svake obrane od poplave izvučemo neke pouke'.

'Kad se dogodila županjska Posavina, ti naši nasipi su na dostatnoj visini, ali smo vidjeli da bi trebali biti ojačani. Mi smo krenuli u projekt ojačanja vrijedan 50-ak milijuna eura. Ti nasipi su od Stare Gradiške do granice s Republikom Srbijom, svi su ojačani, to je 180 kilometara nasipa vrijednosti 50 milijuna eura. Gradi se retencija Ogulin, tamo radimo projekt retencije vrijedan 25 milijuna eura. Najveći projekt koji je strateški projekt od interesa za Republiku Hrvatske je projekt zaštite od rijeke Kupe. To je preko 250 milijuna eura.', napominje.

'Već danima upozoravamo građane da spase vrijedniju imovinu, a ti ljudi znaju živjeti uz rijeku', poručuje Novosel. Ovo je treći put da će neki dijelovi uz Dunav poplaviti, a za kraj Novosel je istaknuo da će ovakve situacije postati još učestalije u budućnosti:

'Nama se u posljednje vrijeme izmjenjuju ekstremno sušna i ekstremno kišna razdoblja. Ja sam baš radio neku analizu prije su jednu ekstremno sušniju godinu, kao što je bila 2003., pratile su jedna do dvije poplavne godine. Sada smo mi praktički cijele godine u protupoplavnoj sezoni. To možda nije ni loše zato jer su nam svi nasipi i dionice pregledane, sve se super održava i spremni smo za sve da imamo što manje štete od poplava.'