Riječ je o dokumentaciji koja je nastala dok smo svi zajedno živjeli u Jugoslaviji, a nakon razlaza ostala je u Beogradu. 'Snimke bi u Hrvatsku trebale stići do kraja idućeg mjeseca, a potrebne su nam kako bismo dovršili proces legalizacije bespravne gradnje', kazala je Pusić. Vučić je uvjeren da su ovakve geste poput davanja aero-snimaka dokaz da suradnja između dviju zemalja može biti unaprijeđena. Nakon 'ledenog doba' sa Srbijom s proljećem je stiglo i otapanje u međusobnim odnosima i shodno s tim u Zagreb je došao Aleksandar Vučić, prvi potpredsjednik vlade i najmoćniji čovjek tamošnje politike. Pusić i Vučić razgovarali su o mnogim temama, problemima ostalim iz rata, nestalima, gospodarskoj suradnji kada Hrvatska uđe u EU i izađe iz CEFTA-e te europskom putu Srbije i suradnji dviju država na tome putu.

Vučić je stigao s konkretnom porukom da 'ono što jesu razlike između nas trebaju biti priznate kao razlike i na tome ne treba inzistirati, a probleme treba rješavati na racionalan i pragmatičan način'. 'Sigurno je da različito gledamo na operaciju Oluja i ja i gospođa Pusić, i političari ovdje u Zagrebu i u Beogradu, od rata je prošlo 18 godina, djeca postaju punoljetna, razgovarajmo o budućnosti. Razlike ne trebamo kriti ili ih sklanjati pod tepih, ali budućnost je važnija od prošlosti i perspektiva i razvoj su važniji od ukopavanja u rovove', naglasio je Vučić.

Najteži su svakako problemi zaostali od rata. Hrvatskoj je iznimno bitno da budu pronađeni svi koji se vode kao nestali iz vremena Domovinskog rata, kazale je potpredsjednica Vlade Pusić, i u tom kontekstu naglasila da je potpredsjednik srbijanske vlade Vučić u razgovorima kazao da je spreman surađivati s konkretnim informacijama o nestalima. To se u prvom redu odnosi na informacije koje je Srbija Hrvatskoj nedavno dostavila o masovnoj grobnici u vukovarskome prigradskom naselju Sotinu iz koje su prošli tjedan ekshumirani posmrtni ostatci 13 civilnih hrvatskih žrtava Domovinskog rata. Sam Vučić je potvrdio da nema razloga da se takvi podaci skrivaju.

Budući da je došlo do izvjesnog pomaka po pitanju pronalaženja nestalih osoba iz rata, što je glavni uvjet za povlačenje tužbe za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom u Haagu, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je kazala da se otvara mogućnost za eventualne razgovore o povlačenju tužbi. Po tom pitanju Vučić je kazao da je to za Srbiju teško pitanje, ali su otvoreni za razgovore i vjeruje da će se doći do rješenja.

S druge strane, za Srbiju je najvažnije da se riješe pitanja mirovina za Srbe iz Hrvatske koji su tijekom rata živjeli na okupiranom području i pitanje stanarskih prava. Vučić je kazao da se nije govorilo samo o srpskoj manjini u Hrvatskoj, već i o Hrvatima u Srbiji i njihovim problemima. Obećao je riješiti problem s udžbenicima koji muči tamošnje Hrvate.

'Takvo postavljanje odnosa je pragmatično, dobro i važno. Znam da nisam ni upola šarmantan kao neki srpski predstavnici koji su ovdje dolazili, ali se nadam da naši odnosi, ukoliko ih na konkretan način razvijamo, bez pretjerane ljubavi i mržnje i svega drugoga, mogu biti neusporedivo iskreniji i s više pouzdanosti i kvalitete nego je to bio slučaj ranije', zaključio je prvi potpredsjednik srbijanske vlade.Hrvatska pruža punu potporu Srbiji na europskom putu i zalaže se da u lipnju dobije datum za početak pregovora o članstvu, a također se govorilo i o nužnosti produbljenja gospodarske suradnje i mogućem zajedničkom izlasku na treća tržišta. Hrvatska, kada uđe u EU i izađe iz CEFTA-e, osobito je zainteresirana za što liberalnije odnose sa Srbijom kako ne bi pao izvoz hrvatskih proizvoda na srbijansko tržište.