BEOGRAD - Srbijanski mediji, s vremena na vrijeme, kada međususjedski odnosi postaju napetiji, kao što je ovih dana i kada procjene da ima učinka, potežu pitanje imovine Srbije koja je ostala u Hrvatskoj nakon raspada bivše države.

Večernje novosti pišu kako 'ni nakon 16 godina od okončanja rata u Hrvatskoj i sedam godina od početka sukcesije, Srbija nema precizne podatke o tome što sve njihove tvrtke, općine i građani potražuju u ovoj bivšoj jugoslavenskoj republici, a još manje zna što se sa svom tom silnom imovinom događao.

Prema podacima Hrvatskog fonda za privatizaciju, popisano je 319 objekata na koja polažu pravo tvrtke iz Srbije, tvrde Novosti, od čega je 158 prodano, 30 dodijeljeno na korištenje, za oko 40 zgrada vode se sporovi, a 91 je slobodna.

Srbija takvih podataka nema osim nekih ranijih procjena koje kažu da 'srpske tvrtke imaju više od 400 objekata, dobrim dijelom na hrvatskoj rivijeri'. Podjela zgrada, stanova i odmarališta regulirana je Aneksom G bečkog Sporazuma o sukcesiji u trenutku raspada SFRJ njihova vrijednost bila je 1,8 milijardi eura, a vrijednost hrvatskih u Srbiji oko 800 milijuna eura.

Večernje novosti tvrde kako su do 2005. Srbi, vlasnici 20-ak tvrtki prodali svoju imovinu 'kako bi uzeli kakav-takav novac', ali da su mnogi Srbi svoje stanove u Hrvatskoj prodali 'pod pritiskom'.

Ovaj dnevnik prenosi izjave izbjegličkih udruga koje tvrde kako su 'razne posredničke agencije putem krivotvorenih punomoći prodale većinu kuća izbjeglih Srba bez njihovog znanja i odobrenja'.