"Beograd neće prihvatiti perfidni prijedlog Amerike da prizna Kosovo, koji je licemjerno, u svojoj čestitki predsjedniku Aleksandru Vučiću za dan državnosti, ispostavio njegov kolega iz SAD-a Donald Trump", objavile su Večernje novosti, pozivajući se na neimenovane izvore.

Uz naslovnicu "Nepristojna ponuda SAD - Srbija odbija zahtjev Trumpa", taj list, blizak predsjedniku Srbije i srbijanskom državnom vrhu, navodi kako "ovaj poziv iz Bijele kuće, kao i skandaloznu platformu koja je usvojena u Prištini", Beograd vidi "kao sinkroniziranu akciju".

Cilj te akcije bi, ocjenjuju Večernje novosti, bio da se Srbija praktično dovede "na tanak led - da do kraja godine prizna lažnu državu, a da joj se zauzvrat ponudi ubrzani put u EU i otvorena opcija pridruženja NATO-u".

Trump je u svojoj čestitki Vučiću u povodu 15. veljače dana državnosti Srbije, poručio kako je pred Prištinom i Beogradom "da postignu dogovor koji obje strane mogu podržati".

"Držimo da bi uzajamno priznanje trebalo biti središnji element trajne normalizacije odnosa. Takav povijesni dogovor, s uzajamnim priznavanjem u svojoj suštini, izgradio bi put za ciljeve eurointegracije Srbije i gospodarski rast", predložio je Trump, a čestitku slične suštine uputio je i američki državni tajnik Mike Pompeo.

"Normalizacija odnosa Srbije s Kosovom, uz uzajamno priznavanje, ključna je za zapadne integracije Srbije", poručio je Pompeo Vučiću.

Takvo stajalište Washingtona dalo se naslutiti početkom veljače, kada su sličnu poruku objema stranama poslali veleposlanici SAD-a u Srbiji i na Kosovu zajedničkim autorskim tekstom istodobno objavljenom u prištinskom i beogradskom tisku.

Veleposlanici su kao „središte“ očekivanog sporazuma dviju strana predložili "uzajamno priznanje".

Iz Washingtona je potom kosovskim čelnicima stiglo i upozorenje da će SAD razmotriti svoj daljnji odnos prema Prištini ukoliko kosovske vlasti ne povuku jednostrano uvedene carine na robu iz Srbije, što je bila odmazda Prištine na kampanju Srbije da Kosovo ne bude primljeno u Interpol.

U međuvremenu, u Prištini je usuglašena pregovaračka platforma za nastavak dijaloga s Beogradom, kojom se isključuju pregovori o promjeni granica, a kosovski pregovarači obvezuju da od Srbije zahtijevaju priznavanje Kosova.

Zahtijeva se i ukidanje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN koja Srbiji na Kosovu priznaje teritorijalni integritet, te osnivanje posebnog suda za ratne zločine koji bi isključivo sudio za zločine koji se tijekom sukoba na Kosovu pripisuju srbijanskoj strani.

Usuglašeni dokument prištinskog pregovaračkog tima, upućen kosovskom parlamentu na usvajanje, ima ukupno 11 načela, a Beograd ga je u subotu službeno odbacio ocijenivši da je to "platforma protiv dijaloga".

"Dokument usvojen u Prištini u stvari je platforma protiv dijaloga", stajalište je državnog vrha, koji je predsjednik Vučić u telefonskom razgovoru prenio i posrednici EU u dijalogu, šefici eurodiplomacije Federici Mogherini.

Vučić je Mogherini ponovio i stajalište da dijalog može biti nastavljen samo ukoliko Priština ukine pristojbe na srpsku robu.

"Usvajanjem platforme albanska strana je do kraja ogolila svoju politiku, kojoj je cilj da se ponizi Srbija i da od nastavka dijaloga ne bude ništa", ocijenio je za Večernje novosti šef srbijanske diplomacije Ivica Dačić.

On naglašava kako pod tim uvjetima "ne samo da nema nastavka dijaloga, već da treba ozbiljno razmisliti da li uopće ostati privržen sadašnjem formatu, u kome je jednoj strani dozvoljeno da nekažnjeno krši sve dosadašnje sporazume".

U već napetoj situaciji dodatne tenzije potaknuo je albanski premijer Edi Rama porukom da "unija između Albanije i Kosova nije plan B, već plan A", te da on tu uniju dviju država jednog naroda u 21. stoljeću ne zamišlja "kao folklorni čin", naglašavajući da je "za njega Kosovo dio Albanije" objavili su beogradski mediji prenoseći izvatke iz Ramina intervjuaa grčkom portalu Prototema.

Taj grčki medij ocijenio je da takve izjave albanskog premijera "mogu dovesti do nepoznatih posljedica za cijelu balkansku regiju".