Istodobno, nacionalisti, uključujući ministra unutarnjih poslova Vulina, govore o stvaranju "srpskog svijeta" za koji se mnogi na Kosovu, u Crnoj Gori i u BiH boje da je tek drugo ime za Veliku Srbiju.

Tijekom nedavnog spora s Kosovom oko registarskih oznaka u rujnu, Srbija je podigla vojne zrakoplove u blizini granice i rasporedila oklopna vozila "kako bi zastrašila svog manjeg susjeda".

List piše da je Srbija od 2015. do 2021. povećala svoja ulaganja u obranu za oko 70 posto i sada iznosi oko 1,4 milijarde dolara godišnje. Rusija je također dala 30 tenkova i oklopnih vozila te prodala sustav protuzračne obrane, stoji u tekstu.

Srbija je kupila i kineske oklopne dronove, ruske helikoptere i francuski raketni sustav. Ministar obrane je ovog mjeseca najavio da Srbija pregovara o kupovini transportnih aviona i helikoptera od Airbusa.

Prošlog mjeseca stigla je vijest da je zemlja u pregovorima s Izraelom o protutenkovskim projektilima. Economist piše da bi se na popisu za kupovinu mogle naći i turske bespilotne letjelice, koje su korištene za "razorni učinak" u prošlogodišnjem porazu armenskih snaga u Nagorno-Karabahu u Azerbajdžanu.

Nakon ratova 1990-ih vojni kapacitet Srbije je opao. No 2014. Vlada se odlučila ponovno naoružati. Ruska intervencija u Ukrajini pokazala je da era rata u Europi nije završila, a poplave u Srbiji te godine bile su "poziv za buđenje", kaže Daniel Schunter iz istraživačkog centra Balkanske sigurnosne mreže. Tada je otkriveno da zemlja jedva ima helikoptere za misije potrage i spašavanja.

Hrvatska je 2015. godine, također obnavljajući svoje oružane snage, zatražila od Sjedinjenih Država isporuku projektila koji bi, ako budu ispaljeni na Srbiju, mogli doprijeti duboko u srpski teritorij, piše Economist.

Ističu da su srpska ulaganja u sigurnost porasla u apsolutnim brojkama, dok je udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) od 2005. godine oko 2 posto, s obzirom da je BDP rastao paralelno s povećanjem investicija.

Podsjećaju na izjavu predsjednika Vučića da su srpska ulaganja u obranu kao "kikiriki" u odnosu na Bugarsku, Mađarsku i Rumunjsku, te navode da Srbiju ne treba uspoređivati ​​s tim zemljama, već sa susjedima s kojima ima ratnu prošlost.

Srbija ima veći vojni proračun od Albanije, Bosne, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije zajedno, piše Economist.

Proračun je veći i od hrvatskog iz kojeg se upravo kupuju francuski avioni kako bi se obnovili "gotovo nepostojeći zračni kapaciteti", stoji u tekstu.

Vuk Vuksanović, istraživač u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku, rekao je za Economist da je stvarna važnost ponovnog naoružavanja zemlje politička, a ne vojna. Upadljivi poslovi s oružjem impresioniraju Vučićeve pristaše, koji visoko cijene oružane snage, stoji u tekstu.

Economist također ističe da je Srbija okružena zemljama koje su članice NATO saveza i da je "malo vjerojatno da će Srbija u dogledno vrijeme poslati svoje vojnike u akciju".

"Srbija ima odlične (iako diskretne) odnose sa NATO-om, a Amerika obučava srpske postrojbe. Kada imate jaku vojsku velike sile se prema vama odnose s poštovanjem", zaključuje Vuksanović.