Predstavljajući proračun za 2013. pred Saborom, premijer Zoran Milanović kazao je da se moramo suočiti s realnošću.

Ne možemo okretati leđa od te realnosti i praviti se da sam rekao neki dan da ne pada kiša – kiša pada, ali kiša je meteorološko stanje. Izađete van i pokušavate stvoriti uspješnu civilizaciju po kiši. Imamo problem. Trošimo više nego što stvaramo. Kada to radi obitelj, završi u bankrotu. Kada to radi tvrtka, završi u stečaju, odnosno u likvidaciji. Kada to radi država i državne financije, onda ne završava tako lako u stečaju i pred time se dugo zatvaraju oči. Ali na kraju, kad dođe na naplatu, posljedice su gore od stečaja. Mi moramo promijeniti neke stvari u svojim glavama i neke stvari prestati uzimati zdravo za gotovo da bismo već prekosutra imali više od onoga što smo imali. Zato kažem da je stanje u kojem se nalazimo izvanredno stanje. Ono nije stanje panike i nereda, nego stanje u kojem moramo osvijestiti da su neka vremena prošla i da ne možemo više po starom', kazao je Milanović

Pojasnio je da je Vlada imala velike ambicije za proračun za 2012, pogotovo kada je u pitanju masa plaća, no da zbog ugovornih obveza sa sindikatima po tom pitanju nije bila uspješna.

Uprihodovali smo više nego što smo najavili početkom godine. To samo po sebi nije razlog za slavlje, jer su troškovi također rasli i bilo ih je jako teško zaustaviti. Okvirno smo milijardu i pol kuna dakle skupili, prikupili - ako hoćete - uzeli od građana i gospodarstva više nego što je bilo u planu. Išli smo s nizom mjera koje su bile pokušaj da se olakša gospodarstvu smanjenjem određenih nameta, parafiskalnih nameta - znate koji su, da ih ne nabrajam - te doprinosa na zdravstvo. I usprkos svemu tome skupljeno je na poziciji doprinosa više novca nego 2011. godine. Mi kažemo disciplinom i redom, netko će reći pritiskom i presijama', rekao je Milanović.

Upozorio je da su unatoč tome svemu troškovi rasli, pri čemu se spomenuo brodogradnje.

Na nama je da riješimo probleme, i to u vrlo kratkom roku, koje prethodnih 20 godina nitko nije ozbiljno htio riješiti zbog straha. Iz političkog straha da se nekome ne zamjeri.Mi ćemo se očito morati zamjeriti, ali manje nego što smo mislili. Kako stvari sada stoje, vjerojatno ćemo uspjeti u ovoj fazi spasiti brodogradnju, vjerojatno', kazao je Milanović

Oči su se zatvarale i na stanje u javnom sektoru iz kojeg dolaze glavni kritičari Vlade, kazao je premijer.

'Ja sam cijelu svoju karijeru do ulaska u politiku, 12 godina, proveo u javnom sektoru: bio sam državni službenik, diplomat, primao sam plaću iz državnog proračuna. Kad sam zaslužio prekovremeni sat, kad sam ga tražio, znate da ih nismo nikad ni tražili ni dobivali. Ali to ne očekujem od drugih ljudi, to ne očekujem ni od liječnika, ni od medicinskih sestara, ni od učitelja, ni od svih onih koji rade u javnom sektoru, ali očekujem strpljenje zbog onoga što u ovom trenutku nema velik broj hrvatskih ljudi ili što je velikom broju hrvatskih ljudi upitno - hoće li imati sljedeći mjesec posao, plaću, i hoće li ta plaća biti manje-više ista. Neće biti niža za 30, 40 posto, kao u medijima, kao u nekim industrijama. Naprosto mi se u javnom sektoru sporije prilagođavamo i zatvaramo oči pred nekim činjenicama', rekao je Milanović

Sljedeća godina, dodao je ministar financija Slavko Linić, bit će godina 'bitke za investicije, očuvanje radnih mjesta i zapošljavanje, otvaranje novih'.

'Kad govorimo o investicijama, politika Vlade je usmjerena na supstituciju uvoza. Prema tome, moramo se okrenuti investicijama energetskog sektora, turizma i svega ostalog da bismo na neki način mogli biti konkurentni. Prema tome, u dijelu bitke za radna mjesta to su najvažnije poruke - stvoriti uvjete za privatni sektor da može opstati na hrvatskom tržištu i pripremiti se idućih godina za izvoznu strategiju i bitku za našu konkurentnost', rekao je Linić

Govoreći o prihodima, Linić je najavio novine za sljedeću godinu. 'Smanjujemo PDV na ugostiteljske usluge ili usluge pružanja hrane i pića sa 25 posto na 10 posto, sve iz razloga da ojačamo turističku ponudu. Također smo uskladili s pregovorima koji su potpisani i našu stopu PDV-a te nultu stopu povećali na 5 posto jer su takve bile klauzule naših potpisanih dokumenata. Isto tako, jačanje discipline u dijelu gotovinskog plaćanja, a sve iz razloga da eliminiramo nelojalnu utakmicu prije svega. To znači da onaj tko legalno posluje, tko legalno zarađuje može računati na gospodarski rast, na širenje svoje djelatnosti, a eliminiraju se svi oni koji su na tržištu imali neizvršavajuće obveze ni prema svojim dobavljačima ni prema bankama ni prema državi', rekao je Linić.

Rashodi su, kazao je ministar financija, veliko opterećenje za Vladu, pogotovo jer je bilo zadano dvije milijarde kuna više za kamate.

'Vladi su se nametali izazovi kako sastaviti proračun svih ostalih ministarstava, a želeći očuvati svaki projekt, želeći omogućiti da se ulaže, želeći omogućiti da imamo reforme kroz svako ministarstvo, jer reforme znače stabilnost proračuna. I predloženu rashodovnu stranu sa svim ograničenjima ipak smo uspjeli sastaviti čuvajući ono osnovno, da nam ne dolazi do eksplozije proračuna, iako vidimo da rashodovna strana raste za preko 4 milijarde kuna', kazao je Linić.

Nakon uvodnog izlaganja niz je zastupnika imao potrebu odgovoriti premijeru Milanoviću, a među njima i HDZ-ova Jadranka Kosor.

'Ne slažem se s vama u onom dijelu u kojem ste govorili o tome da 20 godina nije bilo hrabrosti da se učine neki pomaci, neke reforme, pogotovo kad se govori o rashodovnoj strani proračuna. Ne slažem se s vama i podsjetit ću vas na neke poteze moje vlade koje niste podržali. Primjerice Zakon o radu, izmjene i dopune Zakona o radu. Moje je mišljenje da jedan dio velikih problema s kojima se danas suočavate i koje pokušavate riješiti leže upravo u činjenici da Zakon o radu nije izmijenjen', kazala je Kosor, kazavši da se reforme sastoje od hrabrih odluka.

Odgovorio joj je i Milanović. 'Koju ste reformu proveli? Bježali ste od reformi i dizali ste javni dug u godinama teške krize, kada je pad gospodarstva bio 6 posto. Vi ste tu činjenicu potpuno ignorirali. Dakle vi ste povećavali javnu potrošnju u godinama pada. Činjenica je da je javni dug kao udio GDP-a rastao sve te godine i sada je jako visok i zato imamo ovakve kamate', replicirao je Milanović.

HDZ-ov Đuro Popijač upitao je pak premijera koje će programe restrukturiranja brodogradilišta financirati s 900 milijuna kuna.

'Uvaženi kolega Popijač, vašu intervenciju smatram skandaloznom, baš skandaloznom. Bili ste potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva i niste napravili ništa u brodogradnji. A znate što je nešto u brodogradnji? To da se potpiše ugovor. Pitajte se zašto 10 mjeseci ugovor nije potpisan? Zato što to ne ide preko noći. To je teško', odgovorio je Milanović.

U jednoj od replika na njegove riječi osvrnuo se Popijač. 'Skandalozno je da niste nastavili te programe restrukturiranja i što u ovoj godini nijedno brodogradilište, dakle ni Brodosplit ni 3. maj ni Brodotrogir, nije ugovorilo nijedan novi brod. To je, gospodine predsjedniče Vlade, skandalozno. Na osnovi čega i na osnovi kojih programa restrukturiranja ćete nastaviti to restrukturiranje i na osnovi kojih partnera kada čitavu godinu niste učinili ništa. To je put rješavanja problema brodogradnje kako ga vi vidite, dakle put u stečaj i vjerojatno likvidacija', rekao je Popijač

Burno je reagirao Milanović. 'Ništa od ovog što ste rekli nije istina i da, vaš nastup je skandalozan. U tri godine niste napravili ništa, sve ste ostavili da čeka izbore. Jesam li plakao zbog toga, nisam. Jesam li obećao da će biti sjajno, nisam, ne znam kako će biti, bit će najbolje što možemo. I još imate građanskog obraza ustati i prozivati nekoga. Neću šutjeti, želim da javnost zna s kim ima posla. Po kojim ste političkim kanalima postali, na kojim ste listama prije toga bili, tko vas je postavio u FINA-u 2003. godine? Je l' možda bahato to što vam sad kažem? Uvijek ste bili uz onoga kome ste u tom trenutku mogli služiti, to je vaša politička karijera. Takvih ljudi u mojoj vladi nema, nema ih ni moralno, a nema ih ni po kompetencijama. Ponovno se javite i ponovno ću vam to reći i demantirajte što je od ovoga što sam rekao neistina, jer ste bazično ljudski nepošteni. Ovo što govorite je neistina, ostavili ste jednu potpuno viseću situaciju', odgovorio je Milanović.

Govoreći u ime HDZ-a, bivša ministrica financija Martina Dalić kazala je da ovaj proračun pokazuje pogrešan smjer ekonomske politike.

Umjesto da se usmjeri na rashode, umjesto da se usmjeri na pokretanje strukturnih reformi koje bi trajno uklonile pritiske na rast rashoda u nekim bitnim kategorijama, ekonomska se politika usmjerila na poreznu stranu. Ostvareni su jednokratni učinci u snižavanju deficita u 2012, ali ti se učinci ne mogu trajno održati. Ne mogu se trajno održati jer je cjelogodišnje udaranje u porezne bubnjeve pridonijelo snažnijem padu ekonomske aktivnosti nego što bi to bilo potrebno i nego što bi to nalagale loše prilike u Europi. Točno, snižen je doprinos za zdravstveno osiguranje, ali su učinci povećanja PDV-a na pad potrošnje, pad prodaje, a time i pad prihoda poduzeća bili puno brži, bili puno snažniji te je smanjivanje doprinosa za zdravstveno osiguranje ustvari završilo kao dobrodošla troškovna relaksacija zbog pada prodaje i pada prihoda. S druge strane, nema rasta. Koliko god su ekonomske projekcije optimistične, na papiru sve to ide, a trendovi koje vidimo ne ohrabruju. Stoga sa strane rasta proračunu baš ne dolazi neka pomoć. A rasta, između ostalog, nema zato jer se propustilo baviti rashodnom stranom', kazala je Dalić.

Osvrnula se i na najavljeno sniženje mase plaća predloživši da se promijeni sustav nagrađivanja. 'Iduća godina je na vratima pa ako se masa plaća provede linearnim snižavanjem koeficijenata, što će se dogoditi? Bit će financijska ušteda, ali najbolji će otići, pa ćemo se onda čuditi zašto je administracija spora, zašto su administrativne barijere visoke, zašto su učitelji nezainteresirani. Međutim ovakvih prijedloga i ovakvih promjena nemamo i zbog toga nema prostora za uklapanje novih rashoda i zbog toga proračun raste, a fiskalna politika je bila prisiljena promijeniti smjer', kazala je Dalić.

Odgovorio joj je premijer Milanović. 'Uvažena kolegice, ja jako cijenim vašu struku, bankarstvo, i znam koliko je škole i rada potrebno za to. Međutim politika je nešto drugo. Nisam čuo nijedno jedino rješenje osim sustava nagrađivanja i toga da je vrijeme da se stvari mijenjaju i da više po starom ne može. Vi ste profesionalac i bankar i tako i govorite. Tako se proračun može sastavljati u konzultativnoj fazi. Ali kad se donose konačne odluke, ne može. Govorimo o preuzetim obvezama. Kad govorimo o onome što je naslijeđeno, 2009. godine potpisan je ugovor sa sindikatima o usklađivanju plaća koji stupa na snagu 1. siječnja 2013. Dakle u godini pada od 6 posto netko je preuzeo tu obavezu', rekao je Milanović.

U ime HDSSB-a Dinko Burić požalio se da se ne može oteti dojmu da sve vlade RH 'kao da namjerno vode politiku uništenja poljoprivrede i slavonskih poljoprivrednika.'

'Što se ovakvom politikom uopće želi postići? Je li cilj možda natjerati naše seljake i mala OPG-ove da propadnu pa da domaći tajkuni i strani bogatuni jeftino budzašto pokupuju zemlju naših očeva i djedova pa onda naše seljake pretvore u kmetove 21.stoljeća koji će i dalje raditi na nekad svojoj zemlji, ali sada kao najamni radnici, a novi će im vlasnici ne samo određivati što i koliko će im ostati već će kao vlasnici zemlje ubirati izdašne poticaje iz poljoprivrednih fondova EU. Je li ovo cilj poljoprivredne politike RH?', zapitao se Burić.

Požalio se da je u proračunu za 2013. najviše rezanja bilo kod Ministarstva poljoprivrede, za čak 482 milijuna kuna.

Mi se u Slavonije i Baranji ne možemo oteti dojmu da se radi i ne o slučajnom nego možda i o sustavom uništavanju hrvatske osobito slavonskobaranjske poljoprivrede, naših poljoprivrednika i sela. Uz dužno poštovanje prema najavama većeg ulaganja Hrvatskih voda što nas raduje ali kanali i nasipi su potrebni ali oni su jedno, mi govorimo o ljudima, o poljoprivrednicima o njihovim sudbinama. Jer kako opravdati i kako uopće objasniti nevjerojatnu činjenicu da se u ovom prijedlogu državnog proračuna za 2013.godinu da su srezana sredstva za izravna plaćanja u poljoprivredi za više od 600 milijuna kuna', rekao je Burić.

Vladu je prozvao i za nesrazmjer pri smanjivanju sredstava po pojedinim stavkama.

'Dok se u svrhu štednje na razdjelu Ministarstva branitelja za više od 2,2 milijuna kuna smanjuju sredstva za udruge hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, dakle za više od 2,2 milijuna u isto vrijeme se kao nova stavka u državnog proračunu pojavljuju sredstva za Srpsko narodno vijeće u iznosu od 7,5 milijuna kuna, a onda još tome i za zajedničko vijeće općina Vukovar se osigurava milijun i pol kuna, a nema još uvijek pravnu osobnost', rekao je Burić.

Opravdati se pokušao premijer Milanović. 'Nećemo nikome dopustiti niti ga prepustiti da završi negdje sa strane izbačen na margine. Ali razlika, svi teško rade, neki rade i zarađuju, a neki to ne mogu. Ovdje je manje za poticaje, ali je neusporedivo više za ruralni razvoj. A znate šta je ruralni razvoj, to je kvaliteta života na selu jer ja ne želim da ljudi ukoliko me se pita žive na selu u uvjetima u kakvima neki sada žive. Taj život treba biti kvalitetan. Mi prekidamo politiku nekontroliranih poticaja koja nije dovela ni do čega, osim do davanja novca bez povratnog učinka. Nema razvoja, nema veće proizvodnje hrane, nema zarade. Ljudi su očajni. Izlazili su na cestu. Ne valja im, nisu zadovoljni. Mijenjamo igru tako da se ne poigravamo sa ljudima. Ovo je druga vrsta igre i ona će rezultirati time da će za 10 godina manje ljudi raditi taj posao, ali će ga raditi efikasnije, proizvodit će više i ostajat će im nešto u džepu', pojasnio je Milanović

Na spomen rasprave o selu aktivirao se i HSS-ov Branko Hrg, koji je prozvao premijera Milanovića.

'Rekli ste da je život na selu samo radi sela nema smisla. Ja bih rekao da ima smisla itekako jer se radi o dvojakom gledanju na stvari ne samo na poljoprivredne proizvođače nego i u očuvanju života i ravnomjerni razvoj Hrvatske na čitavom njezinom području. Mislim da svaki građanin Hrvatske bez obzira gdje živi ima prava na osnovne minimalne standarde koje mu treba osigurati i omogućiti', kazao je Hrg

'Kad govorite da se odnosim s prijezirom prema selu i životu na selu onda ja mogu odgovoriti da je vaš odnos prema ljudima za koje mislite da vas slušaju odnos prijezira i podcjenjivanje njihove inteligencije. Jer ja se ne odnosim s prijezirom prema životu na selu, ali se odnosim sa brigom i zabrinutošću prema životu na siromašnom selu kojeg sam se nagledao. Mislim ljude treba tretirat kao inteligentna bića, oni slušaju što govorimo, i sad ste im se vi dopali ovime što ste rekli, a ja ih prezirem. Šta mislite odakle sam ja porijeklom? S Champs-Élyséesa? Mislim svi smo sa sela, barem po jednoj strani u prvoj generaciji', kazao je Milanović.

Kritičan je prema proračunu u ime Hrvatskih laburista bio i Dragutin Lesar, koji je stupove proračuna nazvao 'stupovima ako'.

'Ako rast BDP-a bude od 1,8 posto, ako inflacija bude 2 posto, ako potrošnja kućanstva poraste za 1,8 posto, ako investicije u fiksni kapital rastu od 11,5 posto, ako izvoz poraste od 1,9 posto, a uvoz 3,6 posto. Doprinos rastu BDP-a Vlada je matematički projicirala na sljedeći način. Da potrošnja kućanstva diže ili sudjeluje u tom povećanju sa 0,3, investicije sa 2,1 i izvoz sa 0,8 kao pozitivni, a ono što je negativni dio to je državna potrošnja 0,4 pad i pad uvoza za 1,5 posto. To je struktura predviđenog rasta BDP-a od 1,8 posto', kazao je Lesar

Za Hrvatske laburiste ovako predložen proračun je 'konačna demontaža društvene pravednosti i socijalne države.'

'Odbijanjem povećanja minimalne plaće, njezin udio na 40 posto prosječne plaće, toleriranjem neisplata plaća - to je napravljeno u privatnom sektoru, demontaža kolektivnih ugovora u javnom sektoru - to će se napraviti ovih dana. Znanost, obrazovanje i zdravstvo ne samo po količini smanjenja prava zaposlenih nego i činjenice da dio troškova iz države i od države se seli na građane završen je taj ciklus i doista u Hrvatskoj štede svi, i država, i javni sektor, i državna uprava, i privatni sektor osim financijskog sektora, odnosno banaka koje su uspjele natući inozemni dug direktno kao banke ili njihove leasing poduzeće kćerke na 22 milijarde eura', rekao je Lesar