Više od tri tisuće izbjeglica koji su prvi put u Europskoj uniji prijavljeni na teritoriju Hrvatske potencijalno bi se mogli vratiti u našu zemlju. Dok MUP zasad ne odgovara na upite koliko je pripremljen za dolazak izbjeglica, o trenutačnoj situaciji porazgovarali smo s Magdom Sindičić iz inicijative Are you Syrious?
Prema informacijama i procjenama Centra za mirovne studije, u prihvatnom centru za azilante Porin, u zagrebačkim Dugavama već sada ima 500 do 600 izbjeglica.
'Radi se o tražiteljima azila koji se smještaju u Porin ili u Kutinu. Radi se uglavnom o izbjeglicama koji su ostali u Hrvatskoj nakon zatvaranja Balkanske rute, o ljudima koji su uhvaćeni pri ilegalnom ulasku u Hrvatsku te su tu zatražili azil i izbjeglicama deportiranima iz zapadnih zemalja, a posljednjih tjedana izuzetno su aktivne te deportacije', kaže za tportal Magda Sindičić.
Sukladno s Dublinskim ugovorom, emigranti koji su prvi put prijavljeni na teritoriju Europske unije u Hrvatskoj, a odbijen im je azil u zemljama koje su im bile željena destinacija, morat će se vratiti u našu zemlju. To Hrvatsku obvezuje na primanje 3.493 osobe koje će biti vraćene iz Zapadne Europe, piše Novi list.
Jesu li spremni za dolazak tolikog broja izbjeglica, pokušali smo upitati i u MUP-u, no odgovor do objave ovog teksta nismo dobili.
I dok je pitanje što će biti s tražiteljima azila, nešto je jasnija situacija oko onih kojima je azil već odobren.
'Osobama koje su dobile azil u Hrvatskoj država osigurava smještaj prve dvije godine, ako su raspoloživi u nekom od državnih stanova ili se pronalazi privatni stan pa država dvije godine plaća najamninu u takvim stanovima', kaže Sindičić.
I ona sama iznajmila je stan izbjeglicama. Takvi stanovi, objašnjava nam, iznajmljuju se po tržišnim cijenama, ali, naravno, cijena najma ovisi o broju ljudi koji će živjeti i veličini stana.
'Potencijalni stanodavci mogu kontaktirati Centar za socijalnu skrb, podružnica Novi Zagreb ili Isusovačku službu za izbjeglice u Zagrebu (JRS) koji također pomažu u traženju smještaja azilantima. U posljednje vrijeme više je tražitelja azila dobilo pozitivan odgovor pa Centar za socijalnu skrb i ostale udruge koje pomažu izbjeglicama intenzivno rade na pronalaženju smještaja za azilante. No i dalje ima ljudi koji nisu skloni iznajmiti stanove ili zato što su to izbjeglice ili zato što ne žele imati posla s državom, no zapravo je ova opcija vrlo povoljna za stanodavce – imate siguran ugovor na dvije godine, redovno plaćanje najamnine i svih režija te ujedno na neki način pomažete osobi koja počinje novi život u Hrvatskoj', objašnjava nam Sindičić.
S obzirom na mogući priljev većeg broja izbjeglica, upitali smo Sindičić koliko je zadovoljna spremnošću države.
'Nažalost, na temelju informacija koje imamo i iskustva, država nije baš adekvatno reagirala, niti za prihvat većeg broja tražitelja azila niti prema onima kojima je odobren azil. Osnovna infrastruktura im je osigurana, ali zakonski propisi su ili nedorečeni ili se teško provode u praksi. Najveći su problemi oko zdravstvenog sustava i školovanja djece te pronalaženja zaposlenja', zaključuje Sindičić.
446570,446307,445999,445238
