Stanje na Hrvatskoj radioteleviziji, porast govora mržnje i nedovršena medijska politika neki su od najvećih problema koje je prilikom drugog posjeta Zagrebu 15. i 16. siječnja uočila Međunarodna misija vodećih organizacija za zaštitu slobode medija, priopćilo je u četvrtak navečer Hrvatsko novinarsko društvo (HND)
Nakon nalaza misije u lipnju 2016., čiji su rezultati dijelom bili nezadovoljavajući, predstavnici Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO), Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruge europskih novinara (AEJ) uočili su nešto bolju situaciju početkom 2018., navodi delegacija u službenom priopćenju nakon posjeta Hrvatskoj, objavilo je Hrvatsko novinarsko društvo.
Delegacija ističe da konzervativno-liberalna vladajuća koalicija (HDZ–HNS) 'u najmanju ruku ima medijske slobode kao pitanje od posebne važnosti za državu članicu EU'. No 'tu još ima mnogo posla', kazao je Oliver Vujović iz SEEMO-a.
vezane vijesti
Pauline Adès-Mével iz RSF-a naglasila je da nije dobar znak da delegacija dolazi u posjet jednoj zemlji članici dva puta u dvije godine. 'Prema indeksu sloboda medija u svijetu, koji radi RSF, Hrvatska pada otkad se pridružila Europi 2013. i sada je na 74. mjestu pri čemu je pala za 10 mjesta.
Misija navodi da su se na sastancima s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, sindikatima, novinarskim udrugama i profesionalnim organizacijama, novinarima, medijskim stručnjacima i veleposlanicima iskristalizirale kritične točke.
Različiti izvori tvrde da se pristrano izvještavanje i unutrašnja struktura upravljanja na HRT-u, javnom medijskom servisu, nije znatno promijenila od 2016., kaže delegacija, navodeći da su uočili nekoliko problema i nerazriješenih pitanja, ali zbog bolesti Uprave i druge novinarske udruge nisu mogli provjeriti te primjedbe. Iako primjećuje i ohrabrujuće znakove, delegacija upozorava da je HRT izložen ne samo političkim pritiscima već i pritiscima raznih interesnih grupa koje se žele uplitati u uredničke i upravne odluke. Boris Bergant iz EBU-a naglasio je da to pokazuje temeljno nerazumijevanje uloge javnog medijskog servisa u društvu.
Delegacija upozorava i da se povećao utjecaj govora mržnje na društvo. Iako u Saboru nema ekstremnih stanaka, delegacija navodi kako se čini da je javni prostor zatrovan dnevnim verbalnim napadima, pa i na novinare.
'Prilično smo se čudili da je Agencija za elektroničke medije utvrdila da ni jedan od 30 prijavljenih slučajeva 2017. godine ne spada u govor mržnje. U 2016. je kao takav prepoznat samo jedan slučaj. Hrvatska se zaista mora pozabaviti problemom govora mržnje', rekla je Sophie Albers Ben Chamo it ECPMF-a.
Delegacija je pozvala predsjednicu Grabar-Kitarović da iskoristi svoj položaj i da svakako progovori protiv poticanja na napade.
Delegacija je navela da cijeni rad policije koja je nedavno uhitila više osoba zbog napada na novinare, no, drži da su fizički napadi i prijetnje, posebno online i dalje veliki problem.
U priopćenju se navodi da još nema medijske strategije, te da je ministrica kulture najavila da će njeno ministarstvo prionuti izmjenama medijskog zakonodavstva kao i o Zakona o elektroničkim medijima.
Delgacija smatra da bi strategija trebala uključiti i potpore neprofitnim medijima, kojima su one ukinute za vrijeme prethodnog ministra.
Osim toga, potrebno je razmotriti i pitanje vlasništva medija koje u mnogo slučajeva nije transparentno. 'Poznata osoba, koja nije iz svijeta medija, vlasnik je niza medija. Strane grupacije nepoznatih vlasnika kontroliraju nekoliko regionalnih i lokalnih medija', rekao je Otmar Lahodynsky iz AEJ-a.
Marijana Camović iz EFJ-a navela je da se uvjeti rada novinara nisu poboljšali, sindikalisti su diskriminirani, a kolektivni ugovori postoje samo u nekoliko medija.
