Utvrđivanje hrvatskih granica sa susjednim državama nije na zadovoljavajućoj razini. To su na znanstvenom povijesno-pravnom skupu u Osijeku ustvrdili vodeći stručnjaci na tom području u Hrvatskoj
Akademik Davorin Rudolf rekao je da je, u slučaju spora Hrvatske i Slovenije, trebalo utvrditi granice koje su bile u trenutku stjecanja neovisnosti Hrvatske. Pozitivnim primjerom drži utvrđeno 670 kilometara međudržavne granice između Slovenije i Hrvatske na kopnu. Sveta Gera, kaže Rudolf, nije sporna, jer je preklapanjem katastarskih karata dviju država utvrđeno da je to područje u Hrvatskoj.
Profesor s Pravnog fakulteta u Rijeci Đuro Degan rekao je da u graničnom sporu Hrvatske i Slovenije oko Savudrijske vale, odnosno Piranskog zaljeva, susjedna zemlja nema izglede da dobije izlaz na otvoreno more jer u trenutku proglašenja neovisnosti nije postavila taj zahtjev. 'Tek 1993. godine slovenski parlament donio je Memorandum o Piranskom zaljevu, ali Slovenija tada nije mogla steći izlaz na otvoreno more, jer je Hrvatska u međuvremenu proglasila neovisnost i stekla pravo na teritorijalno more', objasnio je Degan okupljenim pravnicima, povjesničarima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Bugarske, Mađarske i Slovačke te studentima osječkog Filozofskog fakulteta.
Degan je rekao da stanje s hrvatskim granicama 'nije sjajno'. Jedino s Bosnom i Hercegovinom postoji sporazum iz 1999. godine, koji su potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman. Međutim, sporazum je ratificiran jedino u parlamentu BiH, a Hrvatski sabor odbio ga je zbog neslaganja s utvrđenom granicom kod Neuma. Degan drži da Hrvatska nema izgleda za povoljnije rješenje granice kod Neuma, čak i da se spor prenese na sud, jer su pravila međunarodnog prava na strani današnjeg stanja kojeg se drži BiH.
Od potpisivanja protokola o granici s Crnom Gorom 2002. godine, kaže Degan, granica u zaljevu Boke kotorske povučena je ravno uzduž hrvatske obale, umjesto sredinom. 'Prije potpisivanja tog sporazuma političari se nisu savjetovali sa stručnjacima, pa je taj sporazum štetan za Hrvatsku', ustvrdio je Degan. Rekao je i da se komisija za granice naglo prestala sastajati 2000. godine, iako je radila od 1993. godine.
Zato još uvijek nije utvrđena ni granica sa Srbijom, za koju Degan smatra da će biti utvrđena tako da se ne ometa međunarodni plovni put Dunavom. 'Hrvatska traži da se poštuju granice katastarskih općina i privatnih posjeda, a Srbija pravilo talweda', objasnio je Degan i rekao da u međunarodnom pravu talwed ima prednost te da katastarske općine mogu samo biti korektivne da bi granica bila smislenija na terenu. Inače, sve službene karte u Srbiji koriste upravo takvu granicu, sredinom Dunava, o čemu je tportal pisao u vezi problema s gradnjom robno-transportnog centra na Dunavu kod Apatina, na zemljištu koje Hrvatska još uvijek drži svojim teritorijem. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/51501/Republika-Srbija-gradi-na-hrvatskom-teritoriju.html
Današnji međunarodni znanstveni skup 'Pravne i povijesne odrednice granica srednje i jugoistočne Europe' okupio je oko trideset znanstvenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Bugarske, Mađarske i Slovačke, a organizatori su osječki Pravni i Filozofski fakultet. Kako je istaknuo član organizacijskog odbora, profesor Ivan Balta s Filozofskog fakulteta, cilj skupa je s povijesnog i pravnog stajališta analizirati pitanja granica južnog Podunavlja. Osim toga, referatima su obrađene i druge znanstvene teme, poput pitanja makedonsko-grčke granice te granica susjedne Bosne i Hercegovine.
Profesor Pravnog fakulteta u Osijeku i bivši hrvatski veleposlanik u BiH Josip Vrbošić kazao je da znanstveno promišljanje o suvremenim granicama smatra važnom i aktualnom temom, jer jedino rješavanjem graničnih prijepora na načelima međunarodnog prava budućnost granica može biti sigurnija i jasnija. Suprotna rješenja, koja se donose na brzinu, bez potpunog poštivanja načela međunarodnog prava, mogu izbiti na površinu u obliku nesporazuma.