Očekuje se da će do 2030. u svijetu biti milijardu ljudi starijih od 65 godina, a do 2050. godine njihov broj mogao bi porasti za još pola milijarde.

Kad su baby boomeri (poznatiji samo kao bumeri), odnosno demografska kohorta rođenih od 1945. do 1964., navršili 60 godina, u ozračju korjenitih promjena u ljudskoj populaciji u demografskim, ekonomskim i inim krugovima skovan je termin 'srebrni cunami' – što se odnosi na ogroman val starijih ljudi koji je preplavio svijet.

Prema podacima stranice Worldometer, 1950. godine prosječan životni vijek iznosio je 47 godina, a do 2020. skočio je na 73,2 godine, pri čemu je najveći u Hong Kongu i Japanu (iznad 85 godina), a najmanji u Srednjoafričkoj Republici (54 godine).

Starenje društva dovodi u pitanje održivost budućeg, ali i sadašnjeg tržišta rada, zdravstvenog i mirovinskog sustava, a u velikoj mjeri odražava se i na tržište nekretnina. Pored toga, nezaobilazan zadatak svake nacionalne politike je osigurati starijim ljudima veću uključenost u društvo i bolju skrb.

Dodatni problem, koji u nekim zemljama ide ruku pod ruku sa starenjem stanovništva, negativan je prirodni prirast.

Kina je 2021. prvi put u 60 godina zabilježila pad broja stanovnika, što za sobom vuče probleme s potražnjom, radnom snagom i gospodarskim rastom koji će se odraziti na cijeli svijet. Tako je ta država prošle godine odlučila i prvi put od 1950-ih podignuti dob za odlazak u mirovinu.

Kad srebrni cunami pohara ekonomiju

No zbog starenja društva počela se razvijati i ideja da ogroman broj starijih stanovnika mora postati važan pokretač gospodarskog rasta. Taj sustav proizvodnje, distribucije i potrošnje dobara i usluga prilagođenih osobama starijim od 50 godina naziva se srebrna ekonomija – od zdravstva, nekretnina i prometa pa sve do turizma.

A baš Kina, koja se suočava s velikim demografskim izazovima, sve više ulaže u tu tržišnu nišu, razvijajući industriju okrenutu starijoj populaciji.

Kineski državni vrh u vremenu slabe potrošnje i trajno niske stope nataliteta vidi svojih 300 milijuna građana starijih od 60 godina (petina stanovništva) kao priliku za gospodarski rast. Procjenjuje se da će za samo deset godina Kina imati vjerojatno više od 400 milijuna ljudi iznad 60 godina.

Stoga vlada nudi poticaje za tvrtke koje žele razvijati proizvode i usluge u srebrnoj ekonomiji – od domova za umirovljenike, anti-agea, zdravstvene industrije i turizma pa do sveučilišta za starije i razvoja robotike.

Od mlijeka u prahu do pametnih satova za starije

Procjenjuje se da bi srebrna ekonomija u Kini sa sadašnjih gotovo bilijun dolara mogla vrijediti približno 4,2 bilijuna dolara u 2035. Udio ovog segmenta u kineskom gospodarstvu tako bi mogao porasti s oko šest na otprilike deset posto.

Unatoč trenutno ograničenim lokalnim proračunima, od vlasti se traži da izdaju posebne obveznice za promicanje srebrnih industrija, a banke, primjerice, trebaju financirati zajmove tvrtkama orijentiranim na usluge za starije osobe.

U direktivi iz 2021. kineska vlada pozvala je na aktivno poticanje srebrne ekonomije i razvoj industrija prilagođenih starijim osobama. Tržište skrbi za njih u Kini još uvijek je u relativno ranoj fazi i mnogi ulagači žele se okušati u ovoj niši pa investiraju, a mnoge tvrtke, koje su nekoć bile usmjerene na djecu, sada su prisiljene svoje proizvode prenamijeniti drugoj dobnoj skupini.

Kako piše NY Times, tvrtka u državnom vlasništvu Xinjiang Tianrun Dairy kupila je tako pretprošle godine manju konkurentsku firmu kako bi se usredotočila na proizvodnju mlijeka u prahu za ljude srednje i starije dobi. I švicarski proizvođač hrane i pića Nestle, ali i drugi kineski proizvođači predstavili su na tamošnjem tržištu mlijeko u prahu za starije osobe, s posebnom formulacijom za sprečavanje mišićne atrofije te poboljšanje sna ili za bolju probavu.

A nema samo mlijeko u prahu novu ciljnu skupinu na tržištu. Kineska tvrtka za kibernetičku sigurnost 360 Security Technology, koja od 2013. proizvodi pametne satove za djecu, kako bi roditelji mogli pratiti njihovu lokaciju i kontaktirati s njima, prije nekoliko godina predstavila je njihove verzije za starije osobe da bi ih njihova rodbina mogla pronaći i brzo reagirati u slučaju zdravstvenih tegoba.

Vrtići postaju starački domovi

Različite tvrtke žele zgrabiti dio ovog tržišta s potporom vlade. Graditelji nekretnina, kao što su Vanke Co. i Sino-Ocean Group, te osiguravajuća društva, kao što je Taikang Insurance Group, izgradili su zajednice za starije osobe koje nude sadržaje poput gledanja filmova, igranja mahjonga ili zajedničkog objedovanja. A u ponudi su i organizirani tečajevi manekenstva, plesa, ali i online influensinga.

Najavljeno je i deset velikih industrijskih parkova diljem zemlje te će se oni usredotočiti na usluge za stariju populaciju.

Jedna od najvećih kineskih kompanija u ovom sektoru je Sungin Garden Retirement Home te gradi rezidencije za starije, a ona koja se nalazi u Ningbu, gradu od devet milijuna stanovnika u južnoj Kini, sastoji se od sedam višekatnica, stambenog prostora za 800 ljudi te 200 kreveta u sektoru za njegu i skrb, piše Tagesschau. No s mjesečnom cijenom od 800 do 1000 eura, rijetki si to mogu priuštiti. Tko se odluči na kupovinu stana u sklopu ovog kompleksa, uz 150.000 eura, koliko košta 75 kvadrata, mora nadoplatiti sve ostale usluge.

Projekt Banka vremena pak omogućuje Kinezima da za vrijeme utrošeno u pomaganje starijim susjedima skupljaju bodove, a kasnije ih, kada im zatreba pomoć, mogu zamijeniti za hranu ili njegu. Taj projekt postoji u nekoliko gradova, ali s umjerenim uspjehom.

Prazne škole i vrtići kao posljedica pada nataliteta u međuvremenu se pretvaraju u ustanove za skrb o starijim osobama. Do lipnja prošle godine Kina je tako imala 410.000 ustanovu za njegu, dvostruko više nego 2019.

Problem su male mirovine

Trenutačno su domovi za starije i nemoćne osobe u cijeloj zemlji samo napola puni jer većina ljudi još uvijek ne želi ići u starački dom. U kolektivističkim kulturama članovi obitelji brinu se o starijima, a Kina je trenutačno u fazi tranzicije u individualističku kulturu.

Politika jednog djeteta provodila se, između ostalog, s pretpostavkom da će se djeca u starosti brinuti o roditeljima, no kad je Kina velikim korakom zagazila na svjetsko tržište, individualizam je narušio tu tradiciju, pa je nastala rupa u skrbi o starijima.

Problem je, naravno, i novac jer je za većinu ljudi odlazak u starački dom - luksuz. Ipak, pružatelji usluga koji se još uvijek bore ostvariti profit ustrajni su zbog rastućeg tržišta.

Kako piše Global Times, do 2025. sektor srebrne ekonomije činit će trećinu gospodarske snage. Procjenjuje se da prosječna mirovina u kineskim gradovima iznosi 440 eura, a polovica umirovljenika živi na selu i primaju još manje iznose. Nacionalno istraživanje iz 2021., koje je provelo kinesko ministarstvo civilnih poslova, pokazalo je da starije osobe imaju prosječan godišnji prihod od 1570 dolara. Jedan od deset starijih Kineza živi u siromaštvu, sa životnim standardom znatno nižim u ruralnim područjima i na zapadu države, pokazuju podaci istraživanja Sveučilišta u Pekingu.