Neisplata i zakašnjenja u isplati plaća te neplaćeni prekovremeni rad, i dalje su problem u Hrvatskoj. Brojne tvrtke nisu platile svoje radnike - stručnjaci su procijenili da je bez plaće radilo oko 80.000 ljudi, detektiraju Amerikanci.

Nove odredbe Kaznenog zakona kriminaliziraju neisplatu plaća i radnicima omogućuju da tuže poslodavce, kojima prijeti do tri godine zatvora, navodi State Department precizirajući da su kaznenog progona pošteđeni poslodavci koji nisu isplatili plaće zbog 'ekonomskih ograničenja'. 

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, kaže da ne postoji službena statistika o tome koliko radnika ne prima plaću, ali postoje podaci o tome koliko poslodavaca nije uplatilo doprinose za prethodni mjesec. Ta brojka vinula se do 80.000 zakinutih radnika, s tim da je upitno jesu li svi oni poslodavci koji su uplatili doprinose istovremeno isplatili i plaće.

'Prvo i osnovno ljudsko pravo je pravo na plaćeni rad, dakle sasvim je normalno da se s tim u svom izvješću bavi i State Department. Problem neisplate plaća u Hrvatskoj postoji još od Domovinskog rata, otkad smo prešli na taj divlji kapitalizam. Iako smo ušli u EU i usvojili sve standarde, imamo predsjednika Vlade koji se u stanju pozivati na te standarde kada su u pitanju pojedine odredbe Zakona o radu (radno vrijeme, mogućnost otpuštanja itd.), ali uporno zatvara oči pred činjenicom da u Hrvatskoj postoje poslodavci koji ne isplaćuju plaće', kaže Novosel.

Na sjednici Vlade u listopadu najavljena je objava 'stupa srama' takvih poslodavaca. U međuvremenu, pojeo vuk magare.  

'To je čista populistička farsa da bi se nekoga 'posramilo', ali u Hrvatskoj se nažalost gotovo nitko više ne srami ne isplatiti plaću i ne poštovati kolektivni ugovor, rekao je Novosel navodeći da i socijaldemokratska vlada odredbama ukida pojedina prava iz KU-a, a država se danas ponaša poput najgorih poslodavaca u privatnom sektoru koji su kršili prava radnika u proteklih 20 godina.

Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata, smatra da bi 'bilo puno bolje da se Amerika Hrvatskom ne bavi, ali u ovom slučaju nažalost je u pravu'.

'Što se tiče ljudskih i radničkih prava, kao jedna od žalosno prisutnih činjenica jest i rad za koji se ne isplaćuje plaća. Takvih je, prema mojim informacijama, od 70 do 80 tisuća. Inspekcije koje bi to trebale nadzirati nisu dovoljno ekipirane, sad će biti još i manje jer je rasturen Državni inspektorat. A kada one nešto i naprave, slučajevi dolaze u ruke hrvatskog pravosuđa, a ono je takvo da pravda u pravilu nije dostupna malim ljudima', kaže Matijašević navodeći da on s Amerikancima nije razgovarao, niti bi to volio.

(Ne)mogućnosti inspekcije rada

State Department piše da je inspekcija rada izvijestila da su tijekom 2012. na najmanje mjesec dana zatvorene 454 tvrtke u sektorima poput turizma, građevine i maloprodaje zbog kršenja zakona temeljem rada na crno: zapošljavanja radnika bez radne dozvole te bez mirovinske i zdravstvene prijave. Inspektori su tvrdili da povećavaju broj inspekcija onoliko koliko im to dopuštaju kadrovske i financijske mogućnosti, pišu Amerikanci.

Provedeno je 15.665 inspekcija na radnom mjestu, a prijavljeno je 12.242 slučajeva kršenja Zakona o radu, od čega je 6.384 slučajeva poslano prekršajnim sudovima na daljnje postupanje. Zakon se kršio u područjima radnih ugovora, plaća, godišnjeg odmora te neplaćenog i neprijavljenog prekovremenog rada, navodi State Department dodajući da su lokalni tužitelji pokrenuli šest kaznenih postupaka protiv poslodavaca.

Cijeli izvještaj State Departmenta možete pročitati ovdje