Caritas, koji je bolje upoznat s isporukom humanitarnih programa u zemljama u razvoju, navodi kako šteta nanesena mnogim europskim društvima podsjeća na devastaciju za koju su odgovorni programi stroge 'strukturalne prilagodbe' koje je siromašnim zemljama uveo Međunarodni monetarni fond tijekom posljednjih 25 godina, piše britanski The Guardian.

Zemlje Latinske Amerike i Azije koje su se obratile MMF-u za pomoć 1980-ih i 1990-ih godina često su bile prisiljene smanjiti javnu potrošnju i liberalizirati svoja tržišta u zamjenu za zajmove.

'Te politike bile su pogreška. Lijek koji je nastojao izliječiti bolest tako što ubija pacijenta. Ne smije se dopustiti da se to ponovi', stoji u izvješću Oxfama.

'Osnovani smo 1942. zbog gladi u Grčkoj, nitko ne bi povjerovao da ćemo ovdje biti i nakon više od 70 godina kasnije, a Grčka je i dalje u groznom stanju', kaže Max Lawson, šef u Oxfamu.

Oxfam predviđa da bi relativno siromaštvo (minimum prihvatljivog standarda života u jednom društvu) moglo porasti sa 15 na 25 milijuna ljudi do 2025. godine.

'Europski model pod napadom je loše koncipiranih politika štednje koje se prodaju javnosti kao cijena stabilne i rastuće ekonomije, za što se od svih traži da ju plate. Ako se ne ovo ne promijeni, ove mjere će ugroziti europska socijalna postignuća stvarajući tako podijeljene zemlje i podijeljeni kontinent, proizvodeći tako generacije siromašnih', stoji u izvješću.

Oxfam od  ministara financija EU-a traži da usvoje radikalnu novu agendu progresivnijeg oporezivanja kako bi se osiguralo da bogati plaćaju svoj udio za troškove javnih službi; da povećaju investicije; i da zaštite vitalne javne usluge, kao što su zdravstvo i obrazovanje, od smanjenja potrošnje.

Dužnička kriza eurozone natjerala je neke zemlje, uključujući Grčku i Portugal, da uvedu ogromne rezove javne potrošnje, masovnu privatizaciju i drastične reforme tržišta , kao i da plate cijenu primitka pomoći od MMF-a i svojih europskih susjeda.

Financijska tržišta su bila relativno mirna posljednjih nekoliko mjeseci, ali brojni visoki europski dužnosnicu, uključujući i njemačkog ministar financija Wolfganga Schäublea, priznaju da će Grčka vjerojatno trebati novi paket pomoći, vrijedan do 10 milijardi eura, navodi The Guardian.

Pregovori o trećem pokušaju spašavanja, protivno krhkoj političkoj koaliciji u Ateni, će ponovno izazvati napetosti oko toga da li paket mjera za europska periferna gospodarstva pogoršava njihovo stanje. Nezaposlenost je viša od 27 posto u Grčkoj, a u Portugalu iznosi 16,5 posto.

'Jedini ljudi koji imaju koristi od mjera štednje je 10 posto najbogatijih čiji dohodak raste, dok dohodak najsiromašnijih samo pada. Velika Britanija, Grčka, Irska, Italija, Portugal, Španjolska - zemlje koje su najagresivnije slijedile mjere štednje - uskoro će se rangirati među najneravnopravnije u svijetu ako njihovi čelnici ne promijene kurs', kazao je Lawson.