Martinoviću se ponovno sudi za ubojstvo jer je Vrhovni sud samo pet dana prije njegova izručenja Haaškome sudu u kolovozu 1999. ukinuo osuđujuću presudu koju je u prosincu 1998. donio zagrebački Županijski sud.

Novo suđenje vodit će sudac Tomislav Jureša.

Osim Martinovića, za ubojstvo Jasmine Đukić u ožujku 1996. u Mostaru bio je osuđen i Dragan Raspudić zvan Guja, kojemu je Vrhovni sud kaznu od sedam godina povisio na deset. Raspudić je kaznu odslužio.

Martinovića se teretilo da je zajedno s Raspudićem i Krešom Vladićem, koji se prije zvao Azer Kajan, ubio ženu kako bi se domogli njezina stana i prodali ga, no zagrebački Županijski sud nije pronašao dokaze da je zločin počinjen iz koristoljublja pa su osuđeni za obično ubojstvo.

Prvostupanjska presuda donesena je na temelju iskaza Đina Zekana, zapisnika policije te medicinskoga i balističkog vještačenja. Zekan je u istrazi izjavio da je bio očevidac ubojstva, no na suđenju je tvrdio kako je mostarska policija 'sve smislila' te da ga je prisilila da tereti optužene pa je odbio svjedočiti. Sud je na kraju njegov iskaz iz istrage prihvatio kao vjerodostojan i zaključio da je u sudnici odbio svjedočiti zbog prijetnji optuženih, što je i sam Zekan izjavio u istrazi.

Sudsko vijeće odbacilo je svjedočenja svjedoka koji su okrivljenima potvrdili alibi. Deset svjedoka svjedočilo je da je Martinović u vrijeme ubojstva bio u Trogiru, a dvojica svjedoka izjavila su da je Raspudić s obitelji bio u Zagrebu.

Uoči čitanja presude, Martinović je rekao da je u optužnici jedino istinito njegovo ime i prezime. 'Nema dokaza da smo krivi, a sama pomisao na gnjusan zločin za koji nas teretite za mene je smrtni grijeh', rekao je te dodao da su mu sve smjestili kriminalci kako bi prikrili svoja nedjela.

Protiv Martinovića tada se vodio i postupak na zagrebačkome Općinskom sudu zbog nasilničkog ponašanja u kojemu je zajedno sa Semirom Bošnjićem optužen da je u Mostaru i Širokome Brijegu pretukao nekoliko osoba.

Martinović je u Haagu 2006. proglašen krivim za ratne zločine koje je nad Bošnjacima u zapadnoj Hercegovini 1993. i 1994. počinila Kažnjenička bojna Hrvatskoga vijeća obrane. Osuđen je na 18 godina zatvora, a zapovjednik postrojbe Mladen Naletilić zvan Tuta na 20 godina. Obojica su 2008. poslani u Italiju na odsluženje kazne.

Martinović je početkom ove godine pušten na slobodu, a sredinom ožujka uhićen je na graničnome prijalazu Malom Prologu pri pokušaju ulaska u Bosnu i Hercegovinu. Uhićen je na temelju tjeralice zagrebačkoga Županijskog suda, objavljene zbog pokušaja ubojstva Zdravka Čuljka 1996. u Mostaru. Martinovića se tereti da je, zbog neraščišćenih odnosa, s još četiri osobe palicom za bejzbol brutalno pretukao Čuljka, koji je preživio napad.

Pritvor u tom slučaju Martinoviću je određen u lipnju 2008., kada je već bio u talijanskom zatvoru na izdržavanju kazne izrečene u Haagu. Istraga je završena i čeka se hoće li državno odvjetništvo podignuti optužnicu, zatražiti dopunu istrage ili odustati od kaznenog progona.