Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 31. srpnja i 2. kolovoza HDZ zabilježio izbor od 28,5 posto (u srpnju 30,7 posto). Na drugom mjestu je SDP s 22,2 posto (prema srpanjskih 25,9 posto). Treće mjesto, uz malu prednost u odnosu na konkurenciju, drži Možemo! s izbornom podrškom od 9,1 posto (prošli mjesec 10,3 posto). Na četvrtom mjestu slijedi Domovinski pokret s 6,7 posto podrške (prije mjesec dana 7,1 posto). Peti je Most koji u ovomjesečnom mjerenju bilježi podršku od 6 posto (u srpnju 6,6 posto), prema Cro Demoskopu.

Ukupno gledajući, skoro četiri petine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio 'uzima' HDZ. Svih pet vodećih stranaka su u mjesečnom negativnom 'izbornom saldu', pri čemu su velike stranke zabilježile veći minus (SDP -3,7 postotna boda; HDZ -2,2), u odnosu na onaj na 'kontu' manjih stranaka (Možemo –1,2 postotnih bodova; Most -0,6; DP -0,4).

U odnosu na prošlogodišnji kolovoz od vodeće petorke dvije su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +7,5 postotnih bodova; HDZ +3,4). U međugodišnjem minusu su Možemo (-2,1 postotni bod), Domovinski pokret (-1 postotni bod) i Most (-2,8 postotnih bodova).

Najpozitivniji i najnegativniji političari

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 20,1 posto ispitanika (u odnosu na 19,6 posto iz srpnja). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugi na ljestvici najpozitivnijih hrvatskih političara i to s izborom od 17,5 posto (prema 18,3 posto iz prošlog mjerenja u srpnju). Treće mjesto i dalje drži Sandra Benčić s izborom od 3,1posto (prema prošlomjesečnih 3,4 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 3,0 posto dijele nominirana kandidatkinja za predsjednicu države i nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić (u srpnju 1,5 posto) i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević (u srpnju 1,9 posto). Ivan Anušić je na šestom mjestu s izborom od 2,8 posto.

Među 10 top političara još su: Božo Petrov (2,4 posto), Oleg Butković (2,0 posto), Biljana Borzan (1,6 posto) i Ivan Penava (1,4 posto). Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara četiri su predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, Domovinski pokret i Most), tri člana Vlade, predsjednik Republike i potpredsjednik Sabora.

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 33,0posto (u odnosu na 31,3 posto iz srpnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove 'negativne ljestvice' s izborom od 17,6 posto (u srpnju 19,9 posto).

Treće mjesto u ovomjesečnom istraživanju drži predsjednik DP-a Ivan Penava s izborom od 3 posto (prema 3,9 posto u srpnju). Na četvrtom mjestu slijedi Milorad Pupovac s izborom od 2 posto (prema 4 posto iz prethodnog mjerenja), a s izborom od 1,7 posto slijede dva političara: predsjednik Sabora Gordan Jandroković i zagrebačkig radonačelnik Tomislav Tomašević. U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Željka Markić (1,4 posto), Hrvoje Zekanović (1,3 posto), Sandra Benčić (1,1 posto) i Gordan Grlić Radman (1,0 posto).

Među 10 najnegativnijih hrvatskih političara tri su predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, Domovinski pokret), dva člana Vlade, predsjednik Republike i potpredsjednik Sabora.

Smjer kretanja zemlje i ocjena rada predsjednika Milanovića, Sabora i Vlade

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom kolovoza podupire 21,5 posto građana (u odnosu na 26,6 posto iz srpnja, odnosno 29,4 posto iz lipnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 65,6 posto (prema 60,5posto u srpnju, odnosno 58,5 posto iz lipnja). Kakav je smjer zemlje ne zna 12,9 posto građana.

Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 59,7 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina upola niža i iznosi 29,5 posto. Glasači oporbenih stranaka su još i kritičniji udoživljaju smjera kretanja države (SDP 8,5 posto; Most 4,4 posto; Možemo! 1,1 posto).

Ocjene predsjednicima

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,92 (prema 2,95 iz srpnja). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,81), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (2,98), Mosta (2,78), Domovinskog pokreta(2,63), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,32).

Radi usporedbe zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 54. mjesecu mandata bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 2,99, dok je bivši predsjednik Ivo Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio znatno višu ocjenu (3,43) što u konačnici u oba prethodna slučaja nije bilo dovoljno za ostanak na Pantovčaku.

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor, za svoj je rad u drugom mjerenju u novom mandatu zabilježio ocjenu 2,24 (u prvom mjerenju u srpnju ta je ocjena iznosila 2,39). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,0 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo! i iznosi 1,98.

Vlada RH je u drugom mjerenju doživljaja njezina rada u novom mandatu za svoj rad dobila ocjenu 2,36 (u prošlomjesečnom mjerenju Vlada A. Plenkovića dobila je ocjenu 2,50). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,43), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje 'darežljivi' (DP 2,54; SDP 2,02; Most 1,99; Možemo! 1,92). Politiku Vlade RH u trećem mjesecu trećeg mandata podržava 31,7 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 35,9 posto)

Veliki rast plaća državnih dužnosnika

Veliki rast plaća državnih dužnosnika, zahtjev ministra Primorca da se zbog proračunske rupe smanje proračuni svih ministarstava najvažnijih je tema mjeseca za 26,7 posto građana. Nevrijeme u dijelu Hrvatske uz ogromne štete, rekordne temperature zraka i mora je najvažnija tema u 15,3 posto slučajeva. Početak Olimpijskih igara u Parizu, negodovanja zbog programa otvaranja, ali i prve hrvatske medalje je najvažnija tema za 9,5 posto građana.

Vrlo česti izbor (9 posto) zabilježila je ijedna vanjskopolitička tema - američki predsjednički izbori, atentat na Donalda Trumpa i povlačenje Joea Bidena iz utrke. Više hakerskih napada na ustanove, institucije i poduzeća u Hrvatskoj su izbor 6,9 posto ispitanika, dok je velika tragedija u Daruvaru izbor njih 4,9 posto. Četiri su teme s izborom između 2 i 4 posto: intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini, rat u Gazi i ubojstvo čelnika Hamsa i Hezbolaha (3,9 posto), rasprave o vraćanja obveznog vojnog roka (3,1 posto), potpis Rakitića za Hajduk (2,7 posto) i stečaj varaždinskog Varteksa (2,0 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.

Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus od 31. srpnja do 2. kolovoza na uzorku od 1300 ispitanika. Greška je od +/- 2,7 posto, a razina pouzdanosti od 95 posto.