Dovršetak gradnje mosta odvija se hidrauličnim naguravanjem s jedne strane rijeke na drugu, a počeo je u srpnju.

Kako je rečeno u četvrtak na konferenciji za novinare, spajanje dviju obala teče sporo jer se tešku čeličnu konstrukciju pomiče 20 do 30 metara na dan. Ona je duga 300 metara i teška 4000 tona te je oslonjena na dva upornjaka i dva stupa koji su oblikovani tako da omogućuju bolji protok Drave.

Govoreći o cijeloj dionici pruge državna granica - Križevci, član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić rekao je da je njena ukupna vrijednost 350 milijuna eura. Trasa je duga 42,5 kilometara, a na njoj će biti rekonstruiran stari te izgrađen novi željeznički kolosijek. Duž dionice gradi se nekoliko nadvožnjaka i podvožnjaka te se obnavljaju željeznički kolodvori. Dovršetak te dionice u planu je do 2025. godine.

Voditelj projekta u ime izvođača radova Cengiz Insaat-a Mehmet Yilmaz rekao je da je prva faza gradnje mosta u Botovu dovršena tijekom srpnja, a da se trenutno privodi kraju druga faza izvođenja radova.

"Trenutačno smo na 225. metru, a u vikendu pred nama doći ćemo do drugog upornjaka, odnosno premostit ćemo rijeku", rekao je Yilmaz.

Dodao je da su čelični elementi dopremljeni iz Turske, a sastavljani u Hrvatskoj. Na samom mosti radi 80 radnika.

Yilmaz je kazao da se prilikom postavljanja konstrukcije pazilo na zaštitu okoliša s obzirom da se prostor uz nju smatra zaštićenim dijelom prirode. Posebno se vodilo računa prilikom tretiranja konstrukcije antikorozivnom zaštitom zbog čega su tretirani dijelovi bili stalno natkriveni.

Most će biti namijenjen isključivo prometovanju vlakova, odnosno nije predviđen za promet pješaka i biciklista.

Na pitanje koliko je bilo dramatično za vrijeme ljetnih poplava, nadzorni inženjer Branimir Bosanac je rekao da je situacija više djelovala dramatično nego što je stvarno otežavala rad. No pokazalo se da bujice nisu potkopale ni jedan nasip što je dokaz kvalitetne izgrađenosti, rekao je.

Dotaknuo se i budućnosti starog mosta koji se nalazi uz novi. Rečeno je da su postojale kombinacije prema kojima se on trebao prenamijeniti u muzej ili šetnicu.

"Bila je to dobra ideja koja se mogla realizirati sredstvima europskih fondova, ali aktivnosti nisu išle u tom smjeru pa sada već imamo projekat njegova rušenja", rekao je.

Koprivnički arhitekt Antonio Grgić još je prije nekoliko godina predlagao da se stari most prenamjeni u muzej-most rijeke Drave. Zamišljen je kao suvremeni muzejsko-interpretacijski centar koji bi se kompleksno i muzeološki bavio povijesnim, kulturnim, geografskim, biološkim i drugim vrijednostima Drave.