Dok raste strah od sveopćeg rata između Izraela i Irana, jasno je da Sjedinjene Države podupiru svog dugogodišnjeg saveznika Izrael, piše Al Jazeera. No koliko bi utjecaja iranski regionalni saveznici mogli imati u potencijalnom sukobu?

Prošle godine jemenski hutisti pokrenuli su redovite napade na plovila povezana s Izraelom u Crvenom moru, Adenskom zaljevu i tjesnacu Bab al Mandab, u znak solidarnosti s Palestincima i prosvjeda protiv izraelskog rata u Gazi.

Nakon što je Izrael prošlog tjedna ubio dugogodišnjeg vođu Hezbolaha Hasana Nasralu u masovnom zračnom napadu na rezidencijalno predgrađe Beiruta, iz regije su uslijedile brojne prijetnje.

Poslije Nasralina ubojstva u petak — što je Hezbolah potvrdio sljedećeg dana — glasnogovornik hutista Jahja Sarea upozorio je u televizijskom obraćanju da će nastaviti s napadima sve dok Izrael ne prestane napadati Libanon i Pojas Gaze. Rekao je da je skupina dronovima gađala izraelske vojne lokacije u Tel Avivu i lučkom gradu Eilatu na Crvenom moru.

Izrael pod baražom projektila i bespilotnih letjelica

Od tada su šijitske naoružane skupine u Iraku i hutisti u Jemenu nastavili gađati Izrael projektilima i bespilotnim letjelicama.

Međutim izraelske snage opetovano su izjavljivale da su njihovi obrambeni sustavi — uz pomoć SAD-a, Jordana i drugih zemalja — uglavnom presreli napade koje su pokrenuli Iran i njegovi saveznici. Oni tvrde da su, uključujući iranske projektile koji su ih gađali u utorak, dosad prouzročili samo minimalnu štetu.

Sina Toossi, viši suradnik u Centru za međunarodnu politiku, think tanka sa sjedištem u Washingtonu, rekao je kako vjeruje da Izrael umanjuje štetu od iranskih napada, ali smatra da je to ipak 'pozitivan znak' jer smanjuje politički pritisak i na njih i na SAD za osvetu te stvara scenarij u kojem nisu prisiljeni napadati u velikom obujmu.

'To pojačava potrebu za prekidom vatre. Da je Bidenova administracija uspjela sve ovo zaustaviti prije nekoliko mjeseci, ne bismo bili u ovoj situaciji, ali sada idemo u smjeru koji je zastrašujući', smatra.

'Mislim da nijedna strana ne želi ovaj rat, ali ako dođe do toga, Iran i njegovi saveznici prijete da će ga spriječiti ili bar otežati', dodaje.

Nafta - ključna točka utjecaja

Toossi je rekao da su 'ključna točka utjecaja' za Iran i njegove saveznike naftna postrojenja u regiji.

'Iračke naoružane skupine su prijetile da će, ako Izrael sada pokrene veliki napad — a Izraelci su također prijetili napadom na Irak — uzvratiti udarac, uključujući napade na naftna postrojenja u regiji', rekao je Toossi za Al Jazeeru.

'Ako se izvoz energije iz Perzijskog zaljeva značajno poremeti, to će imati posljedice za globalno tržište nafte i globalno gospodarstvo, uključujući Europu.'

Naftna postrojenja već su dugo mete napada sa svih strana, a udari na njih mogu uzrokovati velike poremećaje. U rujnu 2019. hutisti su preuzeli odgovornost za napade bespilotnim letjelicama na dva velika naftna postrojenja u vlasništvu Saudi Aramca, državnog naftnog giganta Saudijske Arabije. Za napad su Sjedinjene Države okrivile Iran.

'To smo vidjeli i prije primirja između hutista i Saudijske Arabije — prodrli su prilično duboko u teritorij Saudijske Arabije', rekao je Toossi.

Iračke naoružane skupine upozorile su u utorak da će američke baze u Iraku i regiji biti mete ako SAD bude sudjelovao u bilo kakvoj odmazdi protiv Irana ili ako Izrael iskoristi irački zračni prostor za napade na Teheran.

Slično, Iran je upozorio da će američke baze u regiji, uključujući one u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Katru i Bahreinu, biti smatrane suučesnicima u napadima na njega. Kritična infrastruktura tih država također bi bila meta, rekao je Toossi.

Mogu li naoružane skupine napasti sam Izrael?

Andreas Krieg, analitičar geopolitičkog rizika i izvanredni profesor na Školi sigurnosnih studija na King's Collegeu u Londonu, rekao je da iračke naoružane skupine nemaju sposobnost napasti Izrael iz velike udaljenosti te da im nedostaje zaliha oružja kakvo imaju druge skupine, poput Hezbolaha i hutista.

Osnovane primarno za ometanje američkih koalicijskih snaga tijekom rata u Iraku, 'te su skupine prvenstveno gerilske, djelujući u asimetričnom ratovanju, te ne mogu značajno naštetiti Izraelu', rekao je Krieg za Al Jazeeru.

Hezbolah, s druge strane, ima globalnu mrežu s podružnicama diljem svijeta, uključujući Saudijsku Arabiju i zapadnu Afriku, što ih čini 'daleko opasnijima za Izrael jer mogu napadati njihove ciljeve u inozemstvu', dodao je Krieg.

Krieg je također rekao da su projektilima ili bespilotnim letjelicama ispaljenim iz Iraka vjerojatno upravljali Iranci u Iraku, a ne iračke milicije.

'Lakše je napasti Izrael iz Iraka nego iz Jemena ili Libanona. Irak se može koristiti kao baza, ali infrastruktura za to tek treba biti izgrađena', rekao je.

Prošlog mjeseca hutisti su izveli svoj najdublji raketni napad, dosegnuvši Tel Aviv i središnji Izrael, a gađajući vojnu poziciju u Jaffi.

Hutisti su izjavili da izraelski obrambeni sustavi nisu uspjeli presresti njihov hipersonični projektil te da je stigao do središnjeg Izraela za 11 minuta s udaljenosti od 2000 kilometara, izazvavši požar na otvorenom području oko 11 kilometara od zračne luke Ben Gurion.

Nasredin Amer, potpredsjednik medijskog tijela hutista, izjavio je na X-u da '20 projektila nisu uspjeli presresti'. Izrael je tvrdio da ih je presretački sustav oštetio, ali ne i uništio. Devet osoba zadobilo je lakše ozljede, prema izraelskim izvorima.

Poremećaj u Crvenom moru

Krieg smatra da je zatvaranje tjesnaca Bab al Mandab i dalje 'najizravniji utjecaj' hutista koji su do sada ostvarili jer su njihove projektile Izraelci uglavnom presreli.

Betul Dogan, profesorica međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Ankari, rekla je za Al Jazeeru da napadi hutista na pomorski promet nisu imali velik utjecaj na izraelski rat u Gazi, ali su unijeli 'određenu nesigurnost'.

'Oni žele učiniti da se Izrael osjeća nesigurno — mislim da im je to krajnji cilj i trenutačni uspjeh', rekla je. 'Znamo da Iran može slati projektile, ali kada koriste hutiste, to je kao da dodaju još jedan sloj svojim vojnim kapacitetima.'