Vjerojatno nijedno područje u svijetu, kada su u pitanju sukobi, nije toliko komplicirano kao Bliski istok. Ratovi koji se ondje vode u pozadini imaju i kulturne, etničke, ideološke i teritorijalne sukobe te su gotovo u jednom periodu povijesti svi ratovali sa svima.

Najnoviji otvoreni sukob izbio je između Izraela i Irana, iako su te dvije države već desetljećima najljući neprijatelji i ratuju preko satelita. Upravo su posljednji izraelski napadi na iranske tzv. proxyje u Libanonu, ali i Pojasu Gaze natjerali Iran da se izravno uključi u sukob. Tako su jučer zasuli Izrael stotinama projektila kao odgovor na njihove kopnene upade u Libanon i napade na Hezbolah, a oni su uključivali ubojstvo čelnika te Iranu bliske organizacije Hasana Nasralu. Sličnu reakciju, iako s manje ispaljenih projektila, Iran je imao i u travnju, kada je Izrael u sirijskom Damasku ubio visokog iranskog vojnog zapovjednika.

Iran je već prije nekoliko dana, zbog eskalacije izraelskih napada u Libanonu, pozvao sve muslimane 'da stanu uz narod Libanona i ponosan Hezbolah kojim god sredstvima te da im pomognu suprotstaviti se zlom režimu (Izraela)'. No taj apel zasigurno neće naći na plodno tlo zbog povijesnih odnosa među državama Bliskog istoka, a djelomično i zbog same podjele među šijitskim i sunitskim muslimanima.

A ta podjela seže još od vremena nakon smrti proroka Muhameda u Medini. Većina njegovih sljedbenika mislila je da Muhameda mora naslijediti netko od uglednika iz zajednice dok je druga frakcija čvrsto vjerovala da ga treba naslijediti netko od članova obitelji. Točnije, ta je skupina vjerovala da to mora biti njegov rođak i zet koji se zvao Ali, zbog čega je ta frakcija nazvana šijitima (arap. šiat Ali - sljedbenici Alija), a većinska skupina prozvana je sunitima (arap. suna - tradicija) te su oni za nasljednika proroka postavili čovjeka pod imenom Abu Bakr.

Osovina otpora

Iran je stoga, kao većinski šijitska država, dosad ratovao s Izraelom preko svojih šijitskih satelita - Hezbolaha u Libanonu, kao i hutista u Jemenu, koji čine tzv. Osovinu otpora. Jedna od organizacija u njoj je i Hamas, no kao palestinska sunitska organizacija ipak se ne uklapa u 'šijitsko bratstvo'. Podrška Irana borbi Palestinaca traje još od 50-ih godina prošlog stoljeća, a pogotovo je ojačala nakon Iranske revolucije 1979., kada je tadašnji vrhovni vjerski vođa Ruholah Homeini usvojio politiku neprijateljstva prema Izraelu. Nakon što je PLO (Palestinska oslobodilačka organizacija) 90-ih odlučio priznati Izrael, Iran je počeo jačati veze s Hamasom, pogotovo nakon što je skupina 2006. preuzela vlast u Pojasu Gaze. Danas je Iran jedan od njenih najvećih financijskih i vojnih podupiratelja.

Hamas, odnosno palestinsko pitanje, ujedno je gotovo jedina stvar koja povezuje te zatopljava inače hladne odnose šijitskog Irana s ostatkom država Bliskog istoka, u kojima su uglavnom većina suniti. Iako su arapske države posljednjih godina radile na poboljšanju odnosa s Izraelom, napad Hamasa prošle godine, a nakon toga i žestok izraelski odgovor u Pojasu Gaze, sve su zakomplicirali.

Izraelu u sukobu s Iranom i Osovinom otpora stranu uvijek drži SAD i ne nazire se da bi se to moglo promijeniti. No kada su u pitanju druge države Bliskog istoka, stvari više nisu tako jednostavne.

Izraelski susjedi u balansu

Izraelski prvi susjed, većinski sunitski Jordan u jučerašnjem se iranskom napadu jasno opredijelio tako što se SAD-u, Britaniji i Izraelu pridružio u rušenju iranskih projektila. Iran je odmah priprijetio Jordanu, iako njihovi dosadašnji odnosi nisu bili neprijateljski, već samo poslovično hladni. S druge strane, to što je Jordan pripomogao izraelskoj obrani ne znači ni to da je na izraelskoj strani. Naime on graniči sa Zapadnom obalom te ima itekako dobre veze s Palestinom, a jedna od pet osoba u Jordanu, uključujući kraljicu, palestinskog je podrijetla. Jordan je već priprijetio Izraelu da će svako izmještanje Palestinaca iz Gaze ili sa Zapadne obale 'shvatiti kao objavu rata'.

Egipat, kao još jedan izraelski susjed, pokušava balansirati odnose. Nije posebno blizak s Iranom, kao prvi susjed imao je dobru gospodarsku suradnju s Izraelom, no odnosi su malo narušeni njihovim operacijama u Pojasu Gaze te željom da preuzmu nadzor nad područjem kod graničnog prijelaza u Rafi. Egipat je bio jedan od posrednika oko sklapanja primirja u Gazi te vraćanja talaca koje drži Hamas.

Iranski saveznici

Kada je u pitanju Sirija, radi se o najbližem iranskom savezniku. Iako religijsku većinu u Siriji čine suniti, sa šijitskim Iranom povezuje ih zajednička mržnja prema SAD-u i Izraelu. Osim toga, Iran je uz Rusiju itekako pomogao da se sirijski predsjednik Bašar al Asad održi na vlasti.

I kada je u pitanju Irak, stvari nisu tako jednostavne. Iako ne priznaje Izrael, Irak se trudi izravno ne miješati zbog svojih kompliciranih odnosa sa SAD-om, ali i utjecaja Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, država koje ne žele širenje iranskog utjecaja na susjedni Irak. Unatoč tome, posljednjih godina u Iraku jačaju paravojne milicije koje čine Osovinu otpora s Iranom.

Arapske države na 'popravnom' s Izraelom

Iran u posljednjem sukobu definitivno neće na svojoj strani imati Saudijsku Arabiju, a njihovo neprijateljstvo traje godinama, iako su lani dogovorili da će ponovno uspostaviti diplomatske odnose. Kamen spoticanja tijekom godina bio je i odnos većinskih sunita prema šijitima u Saudijskoj Arabiji, ali i drugačije političko uređenje, odnosno monarhija, za koju je pokretač Iranske revolucije, ajatolah Homeini smatrao da je antiislamska. Problem stvaraju i iznimno dobri odnosi Saudijaca sa SAD-om. No loši odnosi Saudijske Arabije s Iranom ne znači da podržavaju Izrael te ga ne priznaju kao državu. Iako su odnosi s Izraelom zadnjih godina poboljšani, njihovo unapređenje zaustavljeno je zbog izraelskih operacija u Gazi. U eventualnom većem ratu, kao i do sada u sukobu Izraela i Hamasa, vjerojatno će se Saudijska Arabija držati po strani.

Slična je situacija i s Ujedinjenim Arapskim Emiratima - ne gaje dobre odnose s Iranom, međutim od svih arapskih zemalja u najboljim su odnosima s Izraelom. Sporazum sklopljen 2020. otvorio je vrata poslovnjacima s jedne i druge strane, no nakon izraelskih napada na Gazu odnosi su zahladili, barem javno.

Iran gaji i dobre odnose s Katrom, ali ta država trudi se ne zauzeti ijednu stranu u konfliktu. Ne trudi se normalizirati odnose s Izraelom, za razliku od UAE-a i Saudijske Arabije, dom je političkom krilu Hamasa te je bila posrednik u pregovorima Izraela i Hamasa o puštanju talaca i primirju u posljednjem sukobu u Pojasu Gaze.

Povijesni, kulturni, etnički, vjerski i ekonomski odnosi na Bliskom istoku između svake od država na tom području komplicirani su i bez ratnih sukoba, a kada se na suprotstavljenim stranama nađu dvije najkontroverznije države - Iran i Izrael - teško je procijeniti kako bi se tko mogao opredijeliti. A upetljaju li se izravno u sukob SAD i Rusija, sve karte su otvorene.