Ono što je trebao postati novi centar Zagreba, i dalje je balast na leđima Zagrebačkog holdinga. Bivšim zemljištem TŽV-a Gredelj od kraja prošle godine upravlja Direkcija ove zagrebačke megatvrtke kojoj je tvrtka Centrum, kojoj je jedina i osnovna zadaća bila provođenje revitalizacije atraktivne površine od 130 tisuća metara kvadratnih, pripojena
Kompleks nekretnina Gredelj, površine 130.625 metara kvadratnih kupio je 2006. Grad Zagreba od TŽV-Gredelj d.o.o. za cijenu od 88,2 milijuna eura. Slijedeće godine ZGH za isti iznos od Grada kupuje zemljište te uz navedenu cijenu plaća i porez na nekretnine od gotovo 31 milijuna kuna.
Zagrebački holding je na temelju ugovora o unosu nekretnina u temeljni kapital Zagreb Centruma tijekom rujna 2009. godine izvršio dokapitalizaciju na način da je nekretninu TŽV Gredelj prenio na društvo Zagreb Centrum d.d. U rujnu 2011. izvršeno je pripajanje Zagreb Centruma Zagrebačkom holdingu.
Iako je u svibnju prošle godine, tadašnji direktor Centruma Goran Krmpotić rekao kako su u 2011. planira pripremiti javni natječaj za idejna rješenja koji bi trebao biti raspisan 2012. Kraj je kolovoza, no natječaju i idejnim rješenjima ni traga. Iz Holdinga kažu kako su u fazi izrade priprema za raspisivanje javnog natječaja za idejna rješenja, no o potencijalnim investitorima ili kupcima, još nema nikakvog govora.
'Projekt Gredelj zbog svoje lokacije i potencijala ima gradski i državni značaj, i usprkos krize posebno na tržištu nekretnina i graditeljstva, razmatraju se opcije razvoja novog multifunkcionalnog centra na lokaciji Gredelj s mogućim poslovnim, stambenim, kulturnim, rekreacijskim i prometnim sadržajima. S obzirom na dimenzije projekta, Zagrebački holding trenutačno nije u mogućnosti samostalno izvesti i financirati cjelovit projekt. Stoga je nužna suradnja sa zainteresiranim partnerima (Gradom, državom, potencijalnim domaćim i stranim investitorima), posebno imajući u vidu perspektivnu denivelaciju željezničkog prometa u središtu grada', pojašnjavaju.
Osim krize, prodaju zemljišta i investicije bi mogle usporiti još dvije otegotne okolnosti. Naime, zgrada bivše radionice kola zaštićena je kao kulturno dobro i ne smije se rušiti, a još niz građevina ima status građevnog fonda ambijentalne vrijednosti i Ministarstvo kulture je izdalo preporuku za njihovo očuvanje. Usto, zemljište nije jedinstveno, postoje dijelovi koji su u vlasništvu Hrvatskih željeznica.
Parcela je sa sjevera omeđena peronima Glavnog kolodvora, sa zapada Trnjanskom cestom, s južne strane Vukovarskom, a s istočne Strojarskom. Između granice zemljišta i kolosijeka također je jedan koridor HŽ-a.
