Ako je suditi prema reakcijama s rasprava na saborskim odborima, izvještaj o radu državnih odvjetništava koji će danas u Saboru predstaviti glavni državni odvjetnik Mladen Bajić trebao bi dobiti podršku saborskih zastupnika. Iako se očekivalo da će Bajić o svom radu govoriti još u prvoj polovici godine, rad DORH-a na tapetu Sabora došao je tek krajem 2012, indikativno nakon još jedne velike antikorupcijske akcije
Samo tjedan dana nakon što je u javnosti buknula još jedna korupcijska afera, ona na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, Mladen Bajić će Saboru predstaviti izvještaj o radu svog resora u prošloj godini. Pred saborskim zastupnicima vjerojatno će ponoviti ono što je početkom lipnja kazao i pred Odborom za pravosuđe, pohvalivši se kako je iza USKOK-a najuspješnija godina do sada. Naime, iz 1.184 prijave uslijedile 292 optužnice, koje su u 97 posto slučajeva završile osuđujućim presudama, a slično je i u DORH-ovim predmetima gdje je 87,3 posto postupaka na sudovima završilo osuđujućom presudom.
Bajić će Saboru kazati i kako je 2011. zabilježen porast kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja (za 11,1 posto), maloljetnih osoba (3,8 posto), mlađih punoljetnih osoba (1,5 posto) i protiv pravnih osoba (17 posto). Upravo zbog 'booma' prijava protiv nepoznatih počinitelja, DORH je od policije već zatražio jačanje njihove istraživačke djelatnosti.
Saborskim zastupnicima će za oko vjerojatno zapeti i broj odbačenih prijava, koje su činile 45 posto svih prijava, što je najveći postotak u zadnjih deset godina. Bajić je već ranije, govoreći na odborima, kazao da se dio tog postotka može zahvaliti i velikom broju prijava građana koji se žale na sudske ili uprave odluke, pri čemu im 'taj kazneni postupak služi kao zadnja mogućnost da ostvare prava koja smatraju da imaju'. Drugi dio odbačaja Bajić je pak opravdao činjenicom da su prijave iz kaznenog prebačene u prekršajni postupak koji je obustavljen jer se za istu stvar ne može procesuirati u različitim postupcima.
Glavni državni odvjetnik zasigurno će se osvrnuti i na podatke o oduzimanju imovinske koristi. Tužiteljstva su 2011. kroz 82 mjere lani zamrznula 255 milijuna kuna, od čega je oduzeto 79 milijuna kuna. Što se pak tiče broja prisluškivanja, DORH je lani uputio 729 zahtjeva za mjere tajnog praćenja i prisluškivanja, pri čemu su suci istrage prihvatili njih 728, i to protiv 1.781 osobe, a godinu ranije (2010) to bilo protiv 2.534 osobe.
Može se očekivati da će većina saborskih klubova podržati Bajićev rad u 2011. 'Oni su, ja mislim, vrlo dobro odradili svoj posao i jedan su od kamenčića u mozaiku zaslužnih za završetak pregovora. Dakle, velik posao je odrađen', poručila je uoči saborske rasprave HDZ-ova saborska zastupnica Jadranka Kosor
Takvo razmišljanje samo je nastavak HDZ-ovog stava o Bajićevom izvještaju iz 2010. koje je glavni državni odvjetnik Saboru predstavljao početkom godine. Podsjetimo, tada je HDZ, predvođen Jandrankom Kosor, pohvalio izvještaj DORH-a, uz molbu da se istraži otkuda u medije cure informacije iz istraga. U pozitivnoj ocjeni nije ih ni omelo što je nekoliko dana prije predstavljanja izvještaja DORH podignuo optužnicu protiv HDZ-a zbog afere Fimi media.
Pohvale su tada došle i iz SDP-a, a sudeći prema riječima njihove Ingrid Antičević Marinović, Bajić će dobiti dobru ocjenu i za rad u prošloj godini.
'Napredak je. Svim dobrim stvarima, kad se događaju, treba određeno vrijeme. Rekla bih da je prekretnica ipak bio novi Zakon o kaznenom postupku na koji mnogi imaju primjedbe upravo zbog njegove efikasnosti', kazala je Antičević Marinović.
Iako u svom obraćanju zastupnicima Bajić ne može i ne govori i pojedinačnim predmetima, plus će mu sigurno biti i afera Anatomija, koja je, poput nekih drugih afera ranije, izbila tik uoči predstavljanja izvještaja u Saboru. To su primijetili i saborski zastupnici koji su u šali prošli tjedan kazali da bi trebalo predložiti da Bajić četiri puta godišnje predstavlja izvještaj o radu državnih odvjetništava kako bi borba protiv korupcije bila učinkovitija.
Podsjetimo, u aferi Anatomija zbog kupovanja ispita uhićeni su profesori i zaposlenici Medicinskog fakulteta, među kojima suprug i sin Bajićeve zamjenice Višnje Lončar. Raskrinkavanje korupcije na Medicinskom fakultetu svojevrsni je nastavak akcije u kojoj su u krajem prošlog mjeseca uhićeni policajci koji su za novac odavali detalje iz istraga kriminalcima.
Od velikih akcija i optužnica, Bajić će zadnjih pola godine pamtiti i po podizanju optužnice u aferi Planinska u kojoj se bivšeg premijera Ivu Sanadera, bivšeg ministra regionalnog razvoja Petra Čobankovića i bivšeg HDZ-ovog zastupnika Stjepana Fiolića tereti za malverzacije prilikom prodaje zgrade u Planinskoj ulici.
Državno odvjetništvo u zadnjih pola godine ostat će zapamćeno i po nekim neuspjesima - optužnica protiv bivšeg varaždinskog gradonačelnika Ivan Čehoka vraćena im je na doradu, dok je zbog probijanja zakonskih rokova odbačena optužnica u slučaju Fimi media HAC. Bajiću u korist neće ići ni podatak ni o osuđujućim presudama u slučaju ratnih zločina. Naime, iako je 87,3 posto DORH-ovih postupaka na sudovima završilo osuđujućom presudom, kada su u pitanju ratni zločini, Bajić je, kako pišu Novosti, izgubio u 57 posto slučajeva. Po dovršetku istrage 2011, za ratne zločine optužena je 41 osoba, a sudovi su donijeli 30 presuda, od kojih samo 13 osuđujućih.