Nakon tjedan dana svakodnevnih sastanaka, radna je skupina danas sastavila Nacrt ustavnih promjena.  ako će u javnu raspravu ići jedan od inicijalnih SDP-ovih, odnosno Vladinih prijedloga ustavnih promjena kojime se ukida zastara za kaznena djela teških ubojstava propisana posebnim zakonom. Proglase li se izmjene Ustava prije Nove godine, odredba o nezastarijevanju teških ubojstava na snagu će stupiti tek 1. siječnja, zajedno sa tzv. lex Perković.

Radna skupina donekle se usuglasila i oko novih Ustavnih odredbi kojima se regulira referendum. Ako Sabor podrži ideju s radne skupine, referendum će se ubuduće raspisati na zahtjev 200.000 birača u RH.  Radi se o 'uvjetno dobrom rješenju', kazao je Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista dodavši da će ono biti dobar ako se zakonom o referendumu, koji bi se trebao donijeti zajedno s ustavnim promjenama, ne uvedu druga ograničenja.

'Čini mi se da je u Hrvatskoj na jednom dijelu političkoga polariteta nastala referendumska histerija', rekao je Lesar koji se boji da će Vlada kroz zakon o referendumu predložiti da se potpisi na referendumsku inicijativu mogu prikupljati samo u uredima državne uprave, kako je to učinjeno u Sloveniji.

'U tom slučaju, broj od 200 tisuća potpisa bit će nedostižan. Tada se broj potpisa mora smanjiti na najviše 80 tisuća', rekao je Lesar

Osim toga, sukladno prijedlogu radne skupine, u Ustav bi ušlo i to da se referendum ne može raspisati o pitanjima koja se odnose na ograničavanje ili umanjivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda sadržanih u glavi 3. Ustava, o pitanjima koja se odnose na obveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora (osim potvrđivanja, otkazivanja ili povlačenja iz tih ugovora, o pitanjima koja se odnose na donošenje i izvršenje proračuna i porezni sustav, o pitanjima koja se odnose na obranu i nacionalnu sigurnost te o pitanjima koja se tiču izbora i imenovanja u nadležnosti Sabora).

Vezano uz referendum, Nacrt ustavnih promjena spominje i prag potreban da referendum bude uspješan. Većina u radnoj skupini složila se da se u Ustavu propiše da je referendum pravovaljan ako mu je pristupilo najmanje 40 posto birača upisanih u popis birača za taj referendum. Lesar je inzistirao na tome da se na javnu raspravu pošalje prijedlog propisivanja posebne većine za referendumsku odluku kojom se mijenja Ustav, a posebne za referendum na kojem se mijenja organski zakon. Po tom prijedlogu, Ustav bi se na referendumu mogao izmijeniti ako je za to glasovalo više od polovice ukupnog broja upisanih birača, a organski zakon ako je izmjenu podržalo više od 35 posto birača, dok bi za promjenu nekog drugog zakona ili drugog pitanja iz djelokruga Sabora trebalo 25 posto birača.

U grubi Nacrt ustavnih promjena koji je pripremila radna skupina ušao je i prijedlog HDSSB-a vezan uz regionalizaciju. Naime, u dobrom dijelu Ustava riječi područna (regionalna) samouprava, mijenja se riječima regionalna samouprava pa tako i članak 134. Ustava koji govori da su 'jedinice područne (regionalne) samouprave županije'. Ubuduće bi u Ustavu trebalo pisati da su 'jedinice regionalne samouprave županije i regije', a takvom formacijom trebala bi se otvoriti i mogućnost drugačijeg regionalnog uređenja Hrvatske u budućnosti.

Zadovoljan može biti i Milorad Pupovac, s obzirom na to da radna skupina prema Odboru za Ustav šalje i njegov prijedlog koji se tiče Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Naime, Pupovac je predložio da se zakon kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, zakon kojim se uređuju pitanja važna za izvršavanje dužnost i rad Ustavnog suda te zakon kojim se uređuje provedba Ustava, donose po postupku određenom za promjenu Ustava. Drugim riječima, ubuduće bi se, primjerice, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donosio u tri koraka, a izglasan bi bio ako bi dobio potporu dvotrećinsku većinu svih zastupnika.

Radna skupina donekle se usuglasila i oko prijedloga nezavisne zastupnice Jadranke Kosor, koja je predlagala da se skrati pauza u kojoj Sabor ne zasjeda. Prema Odboru za Ustav radna skupina poslat će čak dvije verzije tog prijedloga. Prema prvom, Sabor bi jesensko zasjedanje završavao 31. prosinca, umjesto dosadašnjeg 15. prosinca, a jesensko zasjedanje započinjao 1. rujna, umjesto dosadašnjeg 15. rujna. Prema drugom prijedlogu, u Ustavu se uopće ne bi spominjali datumi, nego bi samo stajala formulacija da 'zasjedanje saziva predsjednik Sabora'.

HDZ, bilo je jasno iz rasprava na sastancima radne skupine, ne misli podržati Nacrt ustavnih promjena. Naime, svi HDZ-ovi prijedlozi ustavnih promjena odbijeni su. Oni su tražili nezastarijevanje zločina jugoslavenskog komunističkog režima, ali i da se hrvatskim sudovima onemogući da odbiju europski uhidbeni nalog, ako je kazneni postupak u Hrvatskoj pokrenut tek nakon što je nalog stigao u zemlju. Predlagali su i veći broj zastupnika dijaspore u Saboru.