Obje zemlje nastale su na političkim ruševinama Austro-Ugarske nakon njezina poraza u Prvom svjetskom ratu.

I obje su ostale bez velikih teritorija i milijuna stanovnika po Senžermenskom ugovoru zaključenom s Austrijom 1919. i Trianonskom ugovoru potpisanom s Mađarskom iduće godine.

Sto godina poslije taj dio povijesti različito odzvanja u Beču i Budimpešti, kaže Oliver Rathkolb, ravnatelj Instituta za suvremenu povijest bečkog sveučilišta.

'U jednoj studiji prije nekoliko godina pitali smo ljude iz dviju zemalja što im Saint Germain i Trianon znače danas. Dobili smo potpuno različite odgovore. U Austriji ih nije briga za to, u Mađarskoj je suprotno', rekao je Rathkolb.

'Trianonski mit i rastakanje 'Velike Mađarske' bilo je za unutarnje potrebe podgrijavano čak i u komunističko doba, a nakon 1989. pogotovo', kaže Rathkolb.

Trianonskim ugovorom Mađarska je ostala bez dvije trećine teritorija koji je do tada imala pod svojom upravom.

Nacionalistički premijer Viktor Orban riskirao je čak i gnjev susjednih zemalja nudeći mađarsko državljanstvo pripadnicima mađarske manjine.

Iako se mnogi Mađari izvan Mađarske 'baš i ne identificiraju s Orbanovom verzijom demokracije, on je uspio stvoriti nacionalnu bajku koja odzvanja', kaže Nandor Bardi, povjesničar etničkih manjina na Mađarskoj akademiji znanosti.

Nije slučajno, dodaje, da Orban svoje ključne govore, poput onoga da će Mađarsku preoblikovati u neliberalnu zemlju, drži u Transilvaniji, području u današnjoj Rumunjskoj koje je za vrijeme Austro-Ugarske bilo mađarsko.

Austrija je, naprotiv, carsku prošlost ostavila iza sebe i okoristila se statusom male, neutralne zemlje koja je ušla u EU, ali ne i NATO, objašnjava Rathkolb.

Ključ za razumijevanje tih dvaju različitih pristupa prošlosti shvaćanje je razlika u 'žrtvoslovnoj doktrini' koje su zemlje razvile na osnovu različitih iskustava u prošlom stoljeću, tvrdi Rathkolb.

U Austriji je senžermenski mit zastario nakon 1945. kada je zemlja opet poražena u ratu, ovaj put kao dio nacističke Njemačke.

Nakon rata Austrija se trudila distancirati od Njemačke tvrdeći da je 'prva nacistička žrtva' i pokušavajući minimalizirati austrijsku ulogu u zločinima Trećeg Reicha.

Habsburška prošlost pokazala se stoga korisnom u oblikovanju zasebnog austrijskog identiteta, s carom Franjom Josipom i njegovom suprugom Elisabeth, poznatom Sissi, pretvorenima u ikone kiča.

U međuvremenu je Austrija iskoristila mnogo od svog neutralnog statusa tijekom hladnog rata i privukla UN i druge međunarodne organizacije da otvore urede u Beču.

Suprotno tome, trianonski mit živio je u mađarskoj nacionalnoj podsvijesti, a Orban ga je vješto oživio nakon povratka na vlast 2010.

I sada može lagano mobilizirati biračko tijelo pričom o tome kako je Mađarska stalno žrtva povijesti: prvo Trianonskim ugovorom, pa komunizmom, pa liberalizmom, a sada imigracijom s podrškom Bruxellesa, kaže Rathkolb.

I stvarno, tijekom ovogodišnje izborne kampanje Orban je tvrdio da Bruxelles želi Mađarima ukrasti državu, 'ovoga puta ne potpisom nalivpera kao prije sto godina u Trianonu, nego želi da učinimo sami, da dobrovoljno predamo zemlju drugima'.

S druge strane, Austrija ne njeguje svoju prošlu ulogu velike sile, a nostalgija za Franjom Jospiom i Sissi je površna.

'U Mađarskoj i dalje postoji uvjerenje da je zemlji naneseno najviše nepravde u događanjima 1919. i 1920. godine', rekao je austrijski povjesničar Anton Pelinka.

Austro-Ugarska Monarhija raspala se velikom brzinom u jesen 1918., na samom kraju Prvog svjetskog rata.

Prvo je u Pragu 28. listopada 1918. proglašena neovisna Čehoslovačka, a dan poslije je u Zagrebu Hrvatski sabor proglasio da raskid sve državno pravne veze s Austro-Ugarskom te istodobno stvaranje Države Slovenaca, Hrvata i Srba koja će potrajati 33 dana, do ujedinjenja sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevstvo SHS.

I dok službeni Prag i Bratislava ovih dana obilježavaju stotu godišnjicu oslobođenja od austrijske i mađarske vlasti, službeni Zagreb tim povodom nije predvidio ništa.