Iako Hrvatska 2012. završava s crnom brojkom od više od 350 tisuća nezaposlenih, s padom BDP-a od 1,9 posto u trećem kvartalu i kreditnim rejtingom koji je završio u 'smeću', sudeći po razmišljanjima hrvatskih političara, nada za bolje sutra u 2013. još uvijek postoji. Gospodarske rezultate u sljedećoj godini teško je prognozirati, no jedno je gotovo sigurno – 1. srpnja 2013. Hrvatska bi trebala postati punopravna članica Europske unije. Upravo u tom činu predsjednik HNS-ovog kluba zastupnika Jozo Radoš vidi novu priliku.

Europska unija je prigoda, ali ju treba znati iskoristiti. U 2013. još neće biti velike dobiti, nego samo naznaka prednosti ulaska u EU, moći će se osjetiti da se nešto mijenja. Dobitke ne možemo osjetiti jer je to prekratko razdoblje, no bit će pomaka u smislu podizanja nekog optimizma. No Europska unija nam neće pomoći da riješimo ključna pitanja, a ključno je pitanje jesmo li u ovoj godini napravili podlogu za gospodarski rast i oporavak. U tom smislu 2013. godina bit će test uspješnosti Vladinih mjera. Zasad nema naznaka da će doći do oporavka europskog i svjetskog gospodarstva i to bi moglo utjecati i na Hrvatsku, no vjerujem da će u drugoj polovici 2013. doći do poboljšanja', pojasnio je Radoš svoja očekivanja.

Puno nade u ulazak Hrvatske u EU polaže i bivša premijerka Jadranka Kosor. 'S nestrpljenjem čekam 1. srpnja 2013. Nadam se da trenutačni problemi sa Slovenijom neće ugroziti taj ulazak i nadam se da Vlada neće olako shvatiti prijetnje koje dolaze iz Slovenije. Ulazak u Europsku uniju će biti povijesni trenutak, događaj desetljeća Nakon toga očekujem pozitivne promjene, otvaranje tržišta, ali i mijenjanje navika. S druge strane, očekujem da se Vlada ozbiljnije prihvati posla', kazala je Kosor

No dok dio političara kao glavni događaj sljedeće godine vidi ulazak u Europsku uniju, ima onih koji idu logikom da se samim ulaskom neće promijeniti ništa, ako se mi sami, a posebice Vlada ne potrude oko promjena. Jedan od takvih je i predsjednik HDSSB-a i osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, koji očekuje odlučne poteze Vlade, koja će imati mudrosti saslušati i druge.

Vrijeme je da Vlada počne tolerirati prihvaćanje ideja jer ako se nastavi bez ideja, investicija, neće biti dobroNe želim prozivati samo ovu vladu, nego i onu prije HDZ-ovu koalicijsku vladu, no jasno je da nema konsenzusa o bitnim pitanjima gospodarstva, investicija, strategije i da nema zajedničkog stajališta. Slažem se s guvernerom HNB-a da nam treba jedinstvo, no i HNB u svemu tome ne može biti neovisna. Vrijeme je da čelnici monetarne i fiskalne politike sjednu za stol jer kakva će nam biti monetarna i fiskalna politika, tako će nam i biti u sljedećoj godini. S ulaskom u EU otvara se veliko tržište, no otvaraju se i problemi konkurentnosti naših proizvoda. Što se toga tiče, sve je još u magli. S obzirom na kreditni rejting, prošlo je 12 sati i mudre glave se moraju udružiti', savjetovao je Vladi Šišljagić

Pesimist po pitanju napretka u sljedećoj godini ipak je predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar. 'Mislim da ulazak u Europsku uniju neće omogućiti bolji život, prve dvije do tri godine sigurno ne, ali ne zbog Europske unije, nego zbog nas, jer mi u Uniju ulazimo nespremni i gospodarski i socijalno. Ne vidim naznake velikih promjena u gospodarskom smislu sljedeće godine, a ono što se treba promijeniti je monetarna politika u Hrvatskoj', rekao je Lesar za tportal.

Pod monetarnom politikom Lesar je mislio na HNB, čije veće aktiviranje predsjednik Laburista vidi kao prvi potez koji se mora napraviti u 2013.

'Hrvatska se od 2008. fokusirala na fiskalnu politiku kao način izlaska iz krize, no u međuvremenu nestalo je 160 tisuća radnih mjesta, a kupovna moć svake godine slabi. Monetarna politika je podjednako važna i bez promjene monetarne politike nećemo ništa promijeniti. Pod promjenom monetarne politike mislim na ukidanje devizne klauzule, smanjenje obvezne pričuve, da HNB ima mogućnost otkupljivanja državnih obveznica...', preporučio je Lesar

Savjete i preporuke Vladi za prve poteze u 2013. dali su i drugi sugovornici s kojima smo razgovarali.

'Vjerujem i nadam se da do grčkog scenarija u Hrvatskoj neće doći. Svi ministri moraju odlučiti o strategiji, koja je to grana gospodarstva u koju treba ulagati i koja će biti konkurentna u EU. S druge strane, investitorima treba napraviti zakonodavni okvir i smanjiti birokratske zapreke. Nije potreban veliki napor da se omogući da investicije dolaze ovdje. Stoga trebamo omogućiti i povlastice i poticaje investitorima da im bude prihvatljivije tu ulagati nego 200 kilometara dalje u drugoj državi', kazao je Šišljagić

Blagog optimizma ipak ima kod HNS-ovca Radoša. 'Vlada je dosta učinila na stabiliziranju proračuna i sljedeće godine samo treba raditi kontrolu realizacije proračuna. Taj proračun nije ni blizu grčkog, ali je napregnut i stoga će Vlada morati strogo kontrolirati proračun, a s druge strane raditi na mjerama koje će omogućiti gospodarski rast i zapošljavanje. To jesu primarne, ali i trajne zadaće Vlade', poručio je Radoš

Nešto konkretnija po pitanju prvih poteza Vlade u 2013. bila je Jadranka Kosor, koja, iako svjesna da je pred nama teška godina, ne vjeruje da ćemo dogurati do sudbine Grčke.

'Očekujem da Vlada bude odlučnija i brža i da radi svoj posao. Očekujem da brže donosi odluke, ali i da promijeni pogrešne odluke poput primjerice političkog zapošljavanja. Očekujem da se vrati sustavu natječaja koji je bio za vrijeme moje Vlade. Što se tiče gospodarstva, očekujem da brže donosi odluke, ali da ih onda i ne mijenja, jer se nama često događa da različiti ljudi unutar Vlade o istoj stvari govore drugačije. Očekujem da se promijeni Zakon o radu i da profunkcionira Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, očekujem sređivanje javnih poduzeća, ali i kvalitetnije pregovaranje sa sindikalnim partnerima. Temeljna misao je - brže, brže, brže', zaključila je Kosor