Kreditom na kredit i tako u začaranom krugu godinama posluje dobar dio različitih poslovnih subjekata kojima je osnivač država. I uvijek su krivci za nemogućnost vraćanja kredita oni koji su prije vodili tvrtku ili njezina pravnog sljednika, bili iz iste ili neke druge stranke. Iznimka te priče nije ni Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP)
U svega tri godine od gašenja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) koji je naslijedila potom ugašena Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), nastali su Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i od prošle jeseni CERP.
U nepunih devet mjeseci postojanja CERP se zadužio već dva puta. Prvi put u prosincu 2013. kada je digao kredit kod Croatia banke u visini od 46 milijuna kuna, a drugi put prije nekoliko dana kod Erste banke kada su posudili 50 milijuna eura. Odgovor na pitanje o razlozima podizanja kredita kod Croatia banke nisu dali ni nakon nekoliko upita, dok o posudbi kod Erste banke navode da su razlozi obveze prema bankama koje dospijevaju na naplatu u trećem kvartalu 2014. godine u visini od 314 milijuna kuna, dok bi se dio novopodignuta kredita iskoristio i za refinanciranje nepovoljna dugoročnog kredita koji imaju. Na naplatu im, kažu, dolaze četiri kredita podizana s prosječnom kamatnom stopom od 6,9 posto.
Novi kredit, kao i onaj kod Croatia banke. podignut je na tri godine i dočekat će neku novu vlast, baš kao što je njima ona prije ostavila u nasljedstvo navedene obveze. Kredit u Erste banci uzet je po kamatnoj stopi od 3,95 posto + 1M EURIBOR.
'Rashodi prema financijskim institucijama, odnosno poslovnim bankama, naslijeđene su obaveze koje su nastale u najvećoj mjeri u vrijeme bivšeg Hrvatskog fonda za privatizaciju, kao i u vrijeme ukinute Agencije za upravljanje državnom imovinom. Većina navedenih obaveza nastala je radi saniranja trgovačkih društava u poteškoćama. Budući da CERP nije u mogućnosti iz redovnog poslovanja s datumima dospijeća podmirivati naslijeđene obveze prema poslovnim bankama, nadležno tijelo CERP-a donijelo je odluku o refinanciranju dospjelih obveza putem kredita', stoji u odgovoru koji smo dobili od njih.
CERP prema osnivačkim aktima nije korisnik državnog proračuna, već se financira iz sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti, a to je prodaja dionica i poslovnih udjela u vlasništvu RH.
U prvih šest mjeseci ove godine na ime naknade od prodaje dionica i udjela uprihodovali su 565 tisuća kuna. Kako prihode ostvaruju i od naknada od dividende, prihoda po raskidima Ugovora o prodaji dionica koji su se sklapali s malim dioničarima na otplatu i slično, zanimalo nas je kakav su 'skor' imali za prvih šest mjeseci. No tu, kao i u slučaju kredita podignutog kod Croatia banke, nalazimo na šutnju ili, preciznije, upućuju nas da su svoj izvještaj proračuna za prvih šest mjeseci predali na Fini.
Ali kako CERP nije obveznik javne objave, njegov izvještaj na Fininim stranicama nije moguće vidjeti.
CERP s današnjim danom ima 66 zaposlenih, prosječna neto plaća iznosi 6.980 kuna i tvrde da iz svojih prihoda mogu financirati plaće za zaposlene. Nemoguće je jedino vidjeti koliko su uprihodovali u prvih šest mjeseci…
