Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) piše da se virus prenosi na ljude, kopitare i druge sisavce ubodom zaraženog komarca (vektora), ali se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

Bolest se pojavljuje u ljetnim i jesenskim mjesecima, a kod ljudi u 70 do 80 posto slučajeva prolazi bez simptoma. U oko 20 posto slučajeva manifestira se simptomima koji nalikuju onima gripe, najčešće povišenom temperaturom, glavoboljom, slabosti te boli u mišićima i zglobovima.

Kod samo jedan posto oboljelih može se razviti teža bolest zbog zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, uz simptome meningitisa ili encefalitisa, odnosno upale moždanih ovojnica ili mozga.

Pod povećanim su rizikom od obolijevanja starije osobe koje već imaju kroničnu bolest (kao primjerice dijabetes, hipertenziju, kroničnu bubrežnu bolest) ili imunosuprimirane osobe (osobe nakon transplantiranja organa i dr.).

Oboljeli se liječe simptomatski i većina ih se oporavi bez trajnih posljedica.

Virus je rijedak u Europi, ali se posljednjih godina bilježi povećanje broja slučajeva zaraze. U Hrvatskoj je prvi put službeno otkriven 2012. godine.

Infekciju virusom Zapadnog Nila prenose komarci pa stoga radi smanjenja rizika od infekcije, osim dezinsekcijskih mjera suzbijanja komaraca, važna je osobna zaštita:

• Primjena repelenata, sredstava koja odbijaju komarce, na otkrivene dijelove tijela (prema uputama proizvođača),
• Nošenje odjeće dugih rukava i nogavica prilikom boravka na otvorenom, ukoliko to dopuštaju vremenske prilike,
• Izbjegavanje boravka na otvorenom u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, od sumraka do zore,
• Primjena zaštitnih mreža na prozorima i vratima
• Uklanjanje mjesta za razvoj legla komaraca, kao što su razne nakupine vode u našem okolišu (okućnice, balkoni, terase, vrtovi) ili redovito pražnjenje (barem jednom tjedno) nakupljene vode (nepokriveni spremnici vode, plitice lončanica za cvijeće, odbačene posude, automobilske gume, limenke i sl.)