Dobra vijest je ta da će ove godine u školske klupe prvi put sjesti 41.000 najmlađih, za oko 1.000 više nego prošle godine. U nove škole krenut će i oko 45.000 učenika prvih razreda srednjih škola.

Resorno ministarstvo pozvalo je roditelje, vozače tramvaja i autobusa te vozače uopće da budu oprezni i pomognu najmlađima da se naviknu na snalaženje u prometu.

Uspješan upis u željene škole

Prema informacijama koje smo dobili iz MZOS-a nakon ljetnog upisnog roka u srednje škole ostalo je samo 1.405 djece (3,13%) koja nisu uspjela ostvariti pravo upisa u niti jedan od maksimalno šest programa koje su mogli svrstati na svoju listu prioriteta. Čak 35.329 učenika (78,73%) ostvarilo je u ljetnom roku pravo upisa u prvi program na listi prioriteta, 4.980 učenika (11,10%) drugi na listi prioriteta, 1.767 (1,75%) u treći program na listi prioriteta, 786 učenika (1,75%) četvrti prioritet, 398 (0.89%) peti prioritet te 208 (0,46%) program koji im je bio tek šesti na listi prioriteta.

Tradicionalno najveće zanimanje za gimnazije

Najveći interes učenici su pokazali za gimnazije i zanimanja iz sektora ekonomije, trgovine i poslovne administracije, elektrotehnike i računarstva te turizma i ugostiteljstva u koje je u ljetnom roku upisano 27.638 učenika, a najmanje za zanimanja u sektoru tekstil i koža.

Slobodnih mjesta ostalo je u strukovnim programima, i to uglavnom trogodišnjim programima te privatnim školama. Glazbene škole će se većim dijelom popuniti u jesenskom roku, a i u drugim školama će se određeni broj mjesta popuniti, ali će ostati i slobodnih mjesta. Jednim dijelom, kažu u MZOS-u, radi se o neracionalnom planiranju, a jednim dijelom slobodna mjesta u trogodišnjim obrazovnim programima ostaju prazna jer više nema bodovnog praga pa su učenici odlučili upisati četverogodišnje škole. Također, činjenica je da je sve manji broj djece koja završava osme razrede, a to se posebno odražava na manje sredine i otoke.

U Zagrebu besplatni udžbenici

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić jučer je poručio da će sve osnovnoškolce kao i srednjoškolce iz obitelji s troje i više djece u klupama dočekati besplatni udžbenici, da će učenicima i studentima iz obitelji lošijeg imovinskog statusa grad financirati javni prijevoz te da će od sljedeće godine, kako bi se svima omogućili jednaki uvjeti obrazovanja, udžbenici biti besplatni za sve zagrebačke srednjoškolce. Prema informacijama iz škola, obećano se za sada ostvarilo.

Besplatne udžbenike imat će i neki drugi gradovi, poput Čakovca i Ivanić-Grada, međutim, u većini njih oni će se i ove godine plaćati, barem djelomično. Split je tako u svom proračunu osigurao sredstva za pokriće dijela troškova nabavke školskih udžbenika – bonove u iznosima od 200 i 300 kuna. U Rijeci je osigurano 1.300 poklon bonova za učenike osnovnih škola iz obitelji u teškim materijalnim prilikama, a predviđene su i različite pomoći za neku drugu djecu poput one iz obitelji poginulih i nestalih branitelja.

MZOS: Nema novih opterećenja za učenike i nastavnike

Na naše pitanje hoće li nova školska godina donijeti neka nova opterećenja za učenike ili za nastavnike, koji se u posljednje vrijeme žale da ih se sve više angažira u nepotrebnoj birokraciji, iz MZOS-a poručuju da nema nikakvih izmjena u opterećenju učenika koje je propisano zakonskim i drugim aktima.

Jednako tako ukupne tjedne radne obveze učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama utvrđuju se prema članku 104. Zakona u 40-satnom tjednom radnom vremenu. Tjedna norma neposrednog rada učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi, uključujući dva sata odgojno-obrazovnog rada razrednika iznosi 22-24 sata, a nastavnika teorijske nastave u srednjoj školi 20-22 sata, ističu u MZOS-u.

Ministarstvo je, kažu, donijelo Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (objavljen u Narodnim novinama 103/2014.) kako bi se učiteljima koji rade na više škola, a koji su redovitom nastavom zaduženi propisanim brojem sati (minimum 16/17/18 sati), omogućilo pravo rada u punom radnom vremenu (40 sati tjedno) kao i učiteljima koji rade u jednoj školi.

Učinjene su i dopune Pravilnika vezano uz zaduženja učitelja i to na način da se učiteljima priznaje do dva sata tjedno:

- 1 glazbene kulture – vođenje pjevačkoga zbora i/ili orkestra

- 2 učiteljima likovne kulture – vođenje grupe koja brine o vizualnom identitetu škole

- 3 učiteljima tjelesne i zdravstvene kulture – vođenje sportskoga kluba ili školskoga sportskog društva

- 4 učiteljima tehničke kulture – izvođenje programa kluba mladih tehničara te

- 5 vođenje učeničke zadruge.

Svaki učitelj u ostvarivanju prava na puno radno vrijeme mora biti zadužen prvenstveno odgojno-obrazovnim radom te ne treba biti razlike među učiteljima u mogućnostima stjecanja određenih prava. Činjenica je da u ovom trenutku svi učitelji nisu zaduženi istim brojem sati redovite nastave i razredništvom, što će se postupno mijenjati.

U MZOS-u smatraju da donesene promjene pridonose i kvaliteti odgojno-obrazovnog rada u školama, jer se ne može od učitelja očekivati da će kvalitetno i sa zadovoljstvom moći obavljati svoj zahtjevan posao ako svaki dan rade u drugoj školi. Isto tako, ističu, za učenike je vrlo važno da učitelj ima mogućnost rada u manje škola ili na jednoj školi, jer to omogućuje bolju suradnju i ostvarivanje vizije zacrtane školskim kurikulumom.

Kao što je ministar Vedran Mornar najavio, kažu, MZOS intenzivno radi na pripremnim radnjama za provođenje kurikularne reforme s naglaskom na općeobrazovni dio školovanja.

Raste zanimanje za međunarodni program

Profesor biologije na najprestižnijoj zagrebačkoj gimnaziji, popularnom MIOC-u, Emil Gaal kaže da je ove godine na klupama dosta novih udžbenika, osobito iz prirodoslovnih predmeta.

'To je u neku ruku dobro jer su to područja koja se vrlo brzo razvijaju, u kojima svake godine ima važnih pomaka', kaže prof. Gaal.

Kao osobito zanimljivu novost ističe da je ove godine snažno poraslo zanimanje za tzv. međunarodni program International Baccalaureate (IB) koji su do sada, na engleskom jeziku, uglavnom pohađala djeca stranih državljana u našoj zemlji.

'Prvi put morali smo formirati još jedan cijeli razred. Za IB se sada više zanimaju i djeca hrvatskih državljana. Vjerojatno je to zato što smo ušli u Europsku uniju kao i zbog toga što je naš program cijenjen i priznat u Europi. Ovaj program se plaća, za strane državljane cijena je 6.000 eura godišnje, a za hrvatske 3.000. No postoji mogućnost umanjivanja školarine za 50 posto učenicima, hrvatskim državljanima koji su u dosadašnjem školovanju u prethodne dvije godine postigli odličan uspjeh', rekao je prof. Gaal.