Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) najavila je prošlog tjedna prelazak digitalne zemaljske televizije sa standarda DVB-T na DVB-T2. Uz DVB-T2, trebao bi doći novi standard kodiranja pa će tako zastarjeli MPEG-2, koji je bio zastario i kad je uveden, najvjerojatnije zamijeniti H.265/HEVC.

Prema najavi, sve to se neće dogoditi prije 2019., a u periodu od 2019. do 2021. građani će moći zamijeniti svoju prijamničku opremu bilo da se radi o televizorima, bilo uređajima Set Top Box (STB), koje je većina kućanstava morala kupiti 2011., kada se u potpunosti s analognog prešlo na digitalni signal.

Sama najava da bi građani morali nabaviti nove STB-ove, čija se cijena u prosjeku trenutno kreće oko 250 kuna, ili televizore, ako ne žele imati male crne kutije na policama, izazvala je negodovanje na društvenim mrežama jer većina ljudi smatra da se radi o 'novom državnom čišćenju ionako ispražnjenih novčanika'.

Što zapravo znači prelazak s DVB-T-a na DVB-T2?

Osim građana, dodatni trošak očekuje Odašiljače i veze, TV kuće, ali i mobilne operatere koji će morati investirati u nabavku nove opreme. Sve to znači više stotina milijuna kuna u državnom proračunu s različitih stavki, od PDV-a pa do plaćanja različitih dozvola. No kakvu će korist od svega toga u konačnici imati građani?

'Prelazak na standard DVB-T2 otvara mogućnost za emitiranje većeg broja televizijskih programa u visokoj razlučivosti, odnosno, kako u inženjerskom žargonu volimo reći, u HD-u. To je ujedno najveća prednost jer je učinkovitost takvog kodiranja mnogo veća. Naime, u jedan multipleks može stati više televizijskih kanala nego dosad. To nije samo prednost za HRT, nego i za sve druge nakladnike koji će moći imati više programa ili one postojeće prebaciti u veću rezoluciju, odnosno u HD, a u budućnosti i u Ultra HD. Povećanjem kompresije i kapaciteta, odnosno mogućnosti stavljanja većeg broja televizijskih kanala u jedan multipleks, trebala bi padati i cijena emitiranja, naravno za istu kvalitetu slike', pojasnio je za tportal Duško Zimonja, bivši ravnatelj Tehnologije na HRT-u, koji nam je odgovorio na pitanja prošlog tjedna, dok je još bio ravnatelj.

Od svih TV kuća s nacionalnom koncesijom HRT je trenutno u najvećem investicijskom ciklusu od 180 milijuna kuna, započetom prije dvije godine, ali na Prisavlju ističu kako on nije u uskoj vezi s prelaskom na DVB-T2.

'U ovom trenutku za nakladnike prelazak na DVB-T2 u proizvodnom lancu nema značenja. Dakle, ove investicije nisu vezane uz sustav kodiranja. Investicije su pokrenute kako bismo podignuli kvalitetu i približili se HD-u. Naime, na DVB T-2 možemo prijeći i sa SD signalom', pojasnio je Zimonja.

Zoran Janković, direktor tehnike RTL-a, ne otkriva koliko će njegova kuća morati investirati zbog prelaska na DVB-T2, ali napominje da će prelazak na novi standard značiti prije svega 'mogućnost emitiranja u boljoj kvaliteti'.

'Iako smo dobrim dijelom spremni na prelazak na HD i dio produkcije se proizvodi u HD kvaliteti, potrebna su značajna ulaganja da bi emitiranje bilo HD', istaknuo je Janković.

H.264/AVC ili H.265/HEVC

I dok TV kućama sam prelazak na DVB-T2 nije sporan, ono što još nije dogovoreno standard je kodiranja. I sam HAKOM je u svom priopćenju istaknuo da će to najvjerojatnije biti H.265/HEVC, a ne H.264/AVC, pa je i pozvao građane koji uskoro planiraju kupovati nove televizore da obrate pažnju na to da imaju oznaku DVB-T2 / H.265/HEVC kako bi u budućnosti izbjegli dodatne troškove.

Janković ističe da o standardu kodiranja i emitiranja odlučuje Povjerenstvo za izradu nacrta strategije DVB-T2/DD2, čiji su članovi sve obuhvaćene interesne skupine – pa tako i predstavnici svih televizijskih nakladnika. Dodao je i da Povjerenstvo trenutno razmatra sve aspekte odabira između standarda H.264 i H.265, ali da još nije donesena odluka.

'U HAKOM-ovoj objavi stoji da će standard po svemu sudeći biti H.265, ne i da je odlučeno da će tako biti. U nacrtu strategije naći će se standard koji, nakon obavljenih testiranja i analiza, konsenzusom odabere Povjerenstvo', kazao je Janković.

Srećko Husnjak, direktor tehnike Nove TV, istaknuo je da prema njihovim saznanjima budući standard još nije definiran.

'Pozorno pratimo ono što se događa. Sigurno je da nam buduće vrijeme donosi promjene i da će one zahtijevati određene investicije Nove TV, ali i određene investicije građana u prijamnu opremu. Oba navedena standarda imaju svojih prednosti i nedostataka te je u ovom trenutku prerano govoriti o tome što je bolje i koje su eventualne posljedice po nas kao nakladnika', zaključio je Husnjak.