Krvne grupe nasljedne su osobine koje se tijekom života ne mijenjaju, a od presudna su značaja u transfuzijskoj medicini. Naime, bolesnik liječen transfuzijama krvi može bez opasnosti primiti samo transfuziju krvi svoje krvne grupe. Najpoželjniji su donatori krvi osobe krvne grupe 0-. Oni se smatraju univerzalnim darivateljima budući da njihova krv odgovara ljudima svih krvnih grupa. S druge strane osobe krvne grupe AB + mogu primiti krv od svih ostalih. Doktorica Jukić ističe kako znanstvenici i dalje istražuju utjecaj krvne grupe na ljudske živote.

Početkom ovog tjedna alarmirali ste javnost o premalim zalihama krvi određenih krvnih grupa, je li poziv urodio plodom? Je li trenutačno stanje na zalihama odgovarajuće, odnosno jesmo li izbjegli nestašicu krvi?

Trenutno stanje zaista je zadovoljavajuće, imamo dostatne zalihe svih krvnih pripravaka i svih krvnih grupa, čak i povećane količine B+ i AB+ u odnosu na redovite potrebe. Zato molimo sve naše sugrađane koji su krvne grupe B+ i AB+ da odgode dolazak na darivanje krvi, a sve ostale da daruju krv sukladno redovitim rasporedima kao što su i do sada činili.

Manjak se odnosio na krvne grupe negativnih RH faktora, a naročito je zabrinjavajuće djelovala situacija na infografici Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu s krvnim grupama 0 i AB. Čega je to posljedica: turističke sezone i pojačanih medicinskih intervencija uslijed kojih se pojačala potrošnja navedenih krvnih zaliha? Ili na popisu dobrovoljnih davatelja krvi imate uglavnom ljude krvne grupe A+? Primjerice, sredinom kolovoza ove godine Crveni križ Australije objavio je informaciju kako je porast broja tetoviranih ljudi u Australiji doveo do pada darivanja krvi…

Upravljanje zalihama krvnih pripravaka nije jednostavno jer uvijek moramo imati dovoljne (nikad preniske ni prevelike) količine sigurnih i učinkovitih pripravaka svih krvnih grupa. Pri tome treba znati da krvni pripravci imaju različiti vijek trajanja u strogo propisanim uvjetima (tako koncentrati eritrocita postižu svoju terapijsku učinkovitost unutar 35 dana, svježe zamrznuta plazma može trajati dvije godine, ali koncentrati trombocita imaju učinkovitost samo unutar pet dana!). Kako bismo zadovoljili sve te zahtjeve, moramo dobro planirati akcije prikupljanja krvi koje u suradnji s Crvenim križem provodi transfuzijska služba u RH. U studenom na bazi iskazanih potreba svih bolnica izrađujemo godišnje planove akcija, iz njih tromjesečne i detaljne tjedne. Važno je da smo na dispoziciji svim potencijalnim davateljima krvi u cijeloj RH i da su dnevni ulazi dostatni i ujednačeni.

Sve su aktivnosti usmjerene okvirnim planiranim potrebama. Nažalost, nitko ne može planirati prometne nezgode i ozljede koje u njima nastaju, a koje vrlo često uvjetuju potrebe za velikim količinama krvnih pripravaka točno određene krvne grupe nastradalog čovjeka. Često najprije treba nadoknađivati krv izgubljenu krvarenjem pri ozljedama (spašavati život!), pa tek onda provoditi druge medicinske zahvate. Napretkom medicine, poglavito transplantacijske kirurgije (u tome smo vodeći u svijetu!), kardiokirurgije, onkologije,.. potrebe za krvnim pripravcima također rastu i zahvaljujući plemenitim ljudima uspijevamo pratiti sve te potrebe.

Zastupljenost krvnih grupa u RH je:42 posto A; 34 posto 0; 18 posto B; 6 posto AB. Od svake od njih je 15 posto RhD negativnih - tako je: 36 posto A i 6 posto A neg; 29 posto 0+ i 5 posto 0 neg; 15 posto B+ i 3 posto B neg; 5 posto AB+ i 1 posto AB neg. To je zastupljenost u općoj populaciji, što znači i davatelja i primatelja krvi, jer svi smo mi potencijalni primatelji. Povećane potrebe za pojedinim krvnim grupama uvjetuju samo i isključivo bolesnici za koje je ponekad nužno osigurati veće količine krvnih pripravaka upravo njihove krvne grupe.

Tetoviranje, sukladno kriterijima za odabir davatelja, odgađa mogućnost darivanja krvi za šest mjeseci zbog potencijalnog rizika od moguće zaraze krvlju prenosivih bolesti, poglavito virusa hepatitisa C, jer bez obzira na suvremene tehnologije molekularnog testiranja uzoraka krvi davatelja, rizik window perioda (vrijeme od zaraze do mogućnosti detekcije virusa u krvi) postoji. Transfuzijsko liječenje nema nultog rizika!!!

Što je krvna grupa? Zašto svi ljudi nemaju isti krvnu grupu i koja je uopće uloga krvne grupe u razvoju i opstanku ljudskog roda?

Eritrocitne krvne grupe nasljedne su osobine koje određuju antigeni (ugljikohidrati ili proteini) na membrani eritrocita. Do sada je otkriveno preko 600 različitih antigena koji su zbog bioloških i genetskih obilježja svrstani u tridesetak sustava. Tako je ABO samo jedan od sustava krvnih grupa, Rh je drugi sustav. Ova dva sustava su klinički najznačajnija u transfuzijskom liječenju što znači da pogrešna transfuzija može uzrokovati teške, čak i letalne hemolitičke reakcije kod primatelja krvi. Nositelji krvne grupe A (antigena A na eritrocitima) u plazmi imaju anti-B protutijela, osobe krvne grupe B imaju anti-A protutijela, osobe krvne grupe 0 imaju i anti-A i anti-B protutijela, a nositelji krvne grupe AB u plazmi nemaju ni anti-A niti anti-B protutijela.

Otkad postoje krvne grupe? Koja je najstarija, a koja najmlađa?

Sustav krvnih grupa AB0 znanstveno je otkriven 1900. godine (Karl Landsteiner), a postoje otkada i čovjek. Po nekim teorijama krvna grupa nula najstarija je (lovci), a da su kasnijim kretanjima i seobama naroda nastale A (ratari) i B (stočari i nomadi) te da je AB najmlađa (urbanizacija i miješanje naroda). Raspodjela krvnih grupa u Hrvatskoj je slična raspodjeli i u drugim zemljama ovog dijela Europe (Južna i Jugoistočna), budući da najviše građana ima krvnu grupu A+. No ukupno u svijetu je najčešće zastupljena krvna grupa nula ( oko 51 posto).

Također prilikom transfuzije krvi jako je važno koji ste Rh-faktor? Koja je funkcija i porijeklo Rh-faktora? Kako to da u Hrvatskoj prevladavaju krvne grupe pozitivnog Rh-faktora? Zašto je negativni u tolikoj manjini?

Rh sustav je drugi sustav krvnih grupa po kliničkoj značajnosti. RhD pozitivna osoba posjeduje proteinski antigen unutar membrane eritrocita, a RhD negativna ga nema. Osim D antigena, u ovaj sustav pripadaju i cC i eE antigeni. Pri transfuziji RhD pozitivne krvi RhD negativnom primatelju doći će do senzibilizacije (imunološka reakcija) koja pri ponovnom susretu s RhD poz eritrocitima može izazvati burnu hemolitičku reakciju. Zastupljenost RhD negativnih osoba u Hrvatskoj je slična raspodjeli u zapadnom svijetu (oko 15 posto). Izdvojiti možemo Kinu u kojoj su svi stanovnici RhD pozitivni! Postoje karte rasprostranjenosti krvnih grupa po zemljama koje pokazuju kretanja i seobe naroda. Zanimljivo je, primjerice, kako je među američkim Indijancima čak 88 posto nositelja nulte krvne grupe i 12 posto A!

Znanstvenici su utvrdili da su neke bolesti povezane s krvnim grupama? Možete li navesti najčešće boljke svake pojedine krvne grupe? Postoje li dokazi da krvne grupe utječu i na naš karakter i ponašanje?

Postoje brojna istraživanja o povezanosti krvnih grupa i bolesti koja su znanstveno utemeljena. Svaka krvna grupa nosi svoje prednosti i nedostatke i ne postoji idealna, barem sa stanovišta njihove povezanosti s pojavnosti bolesti. Tako su, primjerice, nositelji krvne grupe 0 manje skloni tromboembolijskim bolestima, nositelji krvne grupe A rjeđe obolijevaju od tumora kosti, dok je krvna grupa B manje sklona razvoju tumora mozga. U zemljama Dalekog istoka velika pozornost se daje utjecaju krvnih grupa na osobine ljudi, čak i danas za brojna radna mjesta u upitnicima postoji pitanje o krvnoj grupi! Za sve to ne postoje znanstveno utemeljeni dokazi nego neka zapažanja do kojih su došli anketnim upitnicima!

Sjećam se da je prije dosta godina veliki hit u knjižarama bila knjiga 'Prehrana prema krvnim grupama' američkog autora dr. Petera J. D`Adama. Koliko je znanstveno i medicinski utemeljena teorija dr. D'Adama odnosno trebamo li se držati njegovih prehrambenih preporuka?

Nama u ovom našem podneblju možda i ne bi bilo lagano ‘hraniti se po njegovim receptima’ prvenstveno zato što autor navodi američki način prehrane. Istina jest da se svi mi kada razmišljajmo o nekom principu prehrane automatski dovodimo u red. Kada bismo se u svakodnevnom životu disciplinirano hranili razmišljajući o jelu i našem osobnom osjećaju pri konzumiranju pojedine hrane, zaključili bismo da nam nešto bolje odgovara, a nešto uopće ne. Vrlo brzo bismo došli do zaključka koja nam hrana smeta, a koja nam paše! Tada bi lagano i doveli svoje linije u red. Nažalost, živimo ubrzano i bez velikog razmišljanja konzumiramo hranu i zapravo nismo usredotočeni na jelo. Ne trebamo se držati D'Adamovih prehrambenih preporuka, ali trebamo voditi računa o uravnoteženoj prehrani.

SaveSaveSaveSaveSaveSave