TEK NAKON IZBORA UZBUDLJIVO

Što (ne) znamo o Kukurikuovom planu

22.11.2011 u 07:00

Bionic
Reading

'Imamo plan' moto je Kukurikuove kampanje, a kovanje tog plana otkrivaju i završni kadrovi spota s čelnicima koalicije koji veselo sastanče u zoru. No detalji tog plana i načini njegova ostvarenja građanima će biti poznati tek nakon izbora. Organizaciju nove Vlade, nove urede i ministarstva koji će biti rezultat reforme čiji se obrisi zasad tek sporadično naziru, pokušali smo pobrojati na jednom mjestu

Zasad nema najava o ukidanju ministarstva, dapače, Vlada Zorana Milanovića namjerava se ojačati novim ministarstvima i uredima. No smanjio bi se preveliki broj državnih tajnika, koji su bili dio HDZ-ovog trika o smanjenu broja zamjenika ministara. Sada bi Kukuriku trebao srezati broj državnih tajnika, ali i vratiti ministrima najmanje po jednog zamjenika. Nova Vlada, za razliku od Kosoričinih šest, imala bi dva ili tri potpredsjednika Vlade, najvjerojatnije Radimira Čačića za gospodarstvo i investicije i Milanku Opačić ili Nevena Mimicu za društvene djelatnosti.

Ono što nas, po svemu sudeći, nakon izbora čeka jest jačanje uloge premijera kroz osnivanje tri Vladina ureda. Prvo je u javnost procurila priča o Vladinom uredu za strateško planiranje, svojevrsnom ekonomskom savjetu koji će kreirati ekonomsku i razvojnu politiku. Na čelu ovog ureda kao glavni ekonomski savjetnik spominje se nekadašnji SDP-ov ministar financija Mato Crkvenac, iako su neki mediji prizivali i aktualnog guvernera Željka Rohatinskog.

Nedoumice oko MMF-a i novih poreza 

Uz neizostavna obećanja građanima da im se baš ništa ružno neće dogoditi dok se nova Vlada bude ozbiljno bavila izvlačenjem zemlje iz krize, o ekonomskim temama u predizborno vrijeme razgovara se tek uopćeno. Iako su građani u istraživanju tportala ustvrdili da se ne boje MMF-a i bolnih rezova, raspravu o MMF-u Kukuriku je zamijenio mantrom o tzv. clean startu, a tek povremeno u medije izađe išta vrijedno pažnje, poput nedavnog Čačićevog prijedloga o punjenju proračuna koncesijama za autoceste. Kukuriku otvoreno kaže da će tek nakon izbora precizno definirati nova porezna opterećenja, spominju se i olakšice u okviru poreza na dobit, no još se ne zna kolika će biti osnovica za porez na kapitalnu dobit i poreza na dividendu koji bi trebao spriječiti strane vlasnike banaka i telekoma da iznose dobit izvan zemlje.

Razmišlja se i o osnivanju Vladinog ureda za upravljanje državnom imovinom koji bi trebao unaprijediti upravljanje nekretninama i udjelima u državnom portfelju. Radi se o neobičnom potezu s obzirom na to da je nedavno s istim ciljem osnovan AUDIO (Agencija za upravljanje državnom imovinom), koji je nastao spajanjem bivšeg HFP-a (Hrvatskog privatizacijskog fonda) i Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Hoće li AUDIO u tom slučaju biti ukinut kao nepotreban, ili će novi ured nastati reorganizacijom ove agencije?

Ostvari li se scenarij o kojemu je nedavno pisao Globus kao uzroku prve ozbiljnije krize unutar redova Kukurikua, pod direktni nadzor premijera mogli bi doći i odnosi s EU-om. Iz Ministarstva vanjskih poslova i izvan ovlasti buduće šefice diplomacije Vesne Pusić (HNS) mogao bi se izdvojiti Vladin ured za europske integracije, koje bi vodio Neven Mimica (SDP). Mediji spominju i drugi scenarij po kojem bi opet SDP-ov član Mimica ovladao tim resorom, no kao potpredsjednik Vlade za vanjsku politiku s naglaskom na EU-u.


Nije još usuglašeno ni što će biti s investicijama, hoće li i one dobiti posebno ministarstvo ili će pripasti potpredsjedniku Vlade za gospodarstvo? Gordan Maras u magazinu Lider tvrdi da će nova Vlada imati ministarstvo za investicije jer aktualni potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević 'ima nikakve rezultate i izgleda kao general bez vojske'. Ostaje nejasno zašto uz to ministarstvo u kojem će svaka investicija veća od 20 milijuna eura 'dobiti imenom i prezimenom svojeg službenika koji će joj biti na dispoziciji', i zahvaljujući kojem će ministar konačno izgledati kao general, Maras najavljuje i povratak Agencije za promicanje izvoza i ulaganja (APIU), koju je HDZ ukinuo.

S druge pak strane, budući potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Radimir Čačić figurira kao ključan čovjek za investicijsku politiku, upravo on je izašao s tezom da država umjesto 'lokalnih šerifa' mora odlučivati o velikim investicijama. Zalaže se za formiranje državnih tvrtki (poput HAC-a) kroz koje bi se vodili određeni investicijski projekti i međuresorno vođenje investicija.

S investicijskim ili bez njega, broj ministarstava definitivno će rasti: Milanka Opačić trebala bi upravljati ministarstvom socijalne skrbi, a graditeljstvo i regionalni razvoj također bi mogli postati samostalni resori.

Očito je da će, u slučaju pobjede Kukuriku koalicije, postizborni period biti uzbudljiviji od mlakih predizbornih poruka jer će građani – barem se nadamo - vrlo brzo čuti konkretna rješenja za goruća ekonomska pitanja. Tu je i reforma državnog aparata, na koju se čeka već godinama i s kojom se stara vlast nije imala hrabrosti uhvatiti u koštac. I sve to uz nadu da je to što informacije trenutno cure na kapaljku znak ozbiljnosti pristupa kukurikovaca, a ne straha ili kolebanja oko pravih rješenja.