Ugledni hrvatski političari našli su se među stotinama ljudi koji su Zvonku Bušiću, hrvatskom nacionalistu koji je oteo zrakoplov kompanije TWA 1976. godine i počinio suicid u svom domu u Rovanjskoj 1. rujna, priredili herojski pogreb u Zagrebu, objavio je u četvrtak New York Times
NYT Bušića naziva hrvatskim nacionalistom koji je služeći se lažnim eksplozivom oteo zrakoplov i postavio pravu bombu ispod središnje njujorške postaje podzemne željeznice Grand Central koja će kasnije usmrtiti američkog policajca.
Otmice aviona iz političkih razloga 60-ih i 70-ih godina nisu bile rijetkost, piše NYT, ali je Bušićeva otmica zrakoplova TWA na letu 355, koja će okončati u Parizu 30 sati kasnije, bila prva u koju je bio uključen zrakoplov na unutarnjoj američkoj liniji otkako su uvedene strože mjere sigurnosti u američkim zračnim lukama 1972. godine.
Bušić, u to doba 30-godišnjak koji je živio na Manhattanu, kazao je da želi privući pažnju na hrvatsku borbu za neovisnost u Titovoj Jugoslaviji, piše NYT.
On i njegova američka supruga Julienne Eden Bušić te još trojica Hrvata, koji su također živjeli u SAD-u, ukrcali su se u zrakoplov 10. rujna 1976. u zračnoj luci La Guardia. Boeing 727 trebao je prevesti 80 putnika iz New Yorka u Chicago.
Dok je zrakoplov letio iznad Buffala, Bušić je uručio poruku jednom od stjuarda koji su je odnio pilotu. U poruci je pisalo da je pet bombi u zrakopovu i da oni preuzimaju kontrolu nad letom te da se još jedna bomba nalazi na Grand Centralu. Bušić i njegovi suučesnici zaprijetili su da će detonirati bombe ukoliko se njihovi zahtjevi ne ispune.
Otmičari su željeli da se njihova poduža deklaracija o hrvatskoj neovisnosti objavi u New York Timesu, Chicago Tribuneu, Washington Postu, Los Angeles Timesu i International Herald Tribuneu u Parizu. Također su htjeli da vlasti u Londonu, Parizu, Montrealu, Chicagu i New Yorku izbace tisuće letaka s otisnutom deklaracijom.
Zahtjevi su uglavnom ispunjeni. Svi gradovi su izbacili letke, bilo iz aviona ili helikoptera, a od traženih medija jedino Herald Tribune nije objavio deklaraciju.
Sve bombe unesene u zrakoplov bile su lažne. Bušić i njegovi, kako piše NYT, prokrijumčarili su dijelove u zrakoplov i sastavili ih unutra kako bi izgledale kao prave. A jedina prava bomba bila je postavljena na Grand Centralu. Bušić je u poruci objasnio gdje je bomba skrivena i kako ju sigurno demontirati. Nije je imao nikakvu namjeru detonirati, kako je rekao poslije, njome je samo htio uvjeriti vlasti da su i one u zrakoplovu prave.
Policija je bombu prenijela na poligon policijskih pirotehničara u Bronxu. Tamo ju je nekolicina policajaca pokušala demontirati. Tada je došlo do eksplozije u kojoj je poginuo Brian Murray, djelomično oslijepio Terrence McTigue, a ranjeni su Hank Dworkin i Fritz Behr.
U međuvremenu oteti zrakoplov je uz četiri zaustavljanja zbog točenja goriva doletio do Europe jer boeing 727 nije bio namijenjen prekooceanskim letovima. Pri jednom takvom zaustavljanju, u Ganderu na Newfoundlandu, pušteno je 35 putnika.
Francuska vlada dopustila je slijetanje u Pariz kad je postalo jasno da zrakoplov ostaje bez goriva. Nakon 12 sati u policijskom okruženju, otmičari su se predali u zračnoj luci Charlesa de Gaullea.
Nitko od otmičara ili putnika nije ozlijeđen.
'Želim im dobro', kazao je jedan od putnika, Warren Benson, New York Times. 'Oni nemaju ništa protiv nas, samo su htjeli da se čuje njihova priča. Brinuli su se za nas i dobro s nama postupali', kazao je.
Po povratku u New York optuženi su za otmicu zrakoplova, ubojstvo policajca i zavjeru. Hrvatski emigranti platili su im obranu, a optuženici su od toga 4000 dolara pretvorili u zakladu za dvoje djece stradalog policajca Murraya. Njegova udovica Kathleen Murray kasnije je izjavila da je požalila što je to prihvatila.
Bušić i njegova supruga osuđeni su na doživotni zatvor, a Frane Pešut, Petar Matanić i Marko Vlašić na 30 godina zatvora.
'Nisam to napravio iz terorističkih ili pustolovnih nagona', rekao je Bušić na sudu. 'Bio je to krik progonjena čovjeka bez ikakvih prava', kazao je.
Izrazio je i žaljenje. 'Da sam ikada mogao pomisliti da će itko stradati, ne bih se nikad, makar me to koštalo anonimne smrti u jugoslavenskim rukama, ukrcao na taj let', rekao je.
Hrvatska je stekla neovisnost 1991., a Bušić je pomilovan 2008. zbog dobra ponašanja i vratio se u domovinu. Njegovo oslobađanje razljutilo je mnoge, uključujući i čelnika njujorške policije Raymonda Kellyja. 'Nitko tko ubije policajca ne bi smio biti pomilovan', rekao je.
Zvonko Bušić rođen je u Hercegovini 1946. godine. Julienne Eden Schultz, medicinsku sestru iz Oregona, upoznao je u Beču 1969. Vjenčali su se i preselili u New York. Ona je pomilovana 1989. i povremeno se dopisivala s Kathleen Murray. Napisala je i memoare 'Ljubavnici i luđaci' koja je u Americi objavljena pod naslovom 'Lovers an Madmen: A True Story of Passion, Politics and Air Piracy', piše NYT.
