Zastupnik HDZ-a i EPP-a u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier smatra da su najvažniji događaji bili vezani uz migrantsku krizu, iako je Europska unija 2015. službeno proglasila Europskom godinom razvoja.

'Mogli bismo reći da je ovo zapravo bila godina masovnih migracija prema Europi. Razvojna suradnja ipak nije ostala u drugom planu. Naprotiv, upravo je migrantska kriza pokazala koliko je Europi potrebna bolje artikulirana politika razvojne suradnje, više usredotočena na rješavanje uzroka konflikata i nestabilnosti te ekstremnog siromaštva, negoli na simptome', kaže nam Stier.

U tom smislu, nastavlja, je potrebna politika koja će biti usredotočena na dugoročna rješenja te poticati izgradnju učinkovitih i inkluzivnih institucija, vladavinu prava, borbu protiv korupcije te dobro upravljanje u zemljama našeg istočnog i južnog susjedstva, kao i na cijelom afričkom kontinentu.

'Drago mi je što sam kao koordinator Europske pučke stranke unutar Odbora za razvoj Europskog parlamenta, mogao pridonijeti definiranju budućih smjernica nove europske politike razvojne suradnje te kao izvjestitelj Europskog parlamenta aktivno sudjelovati u pripremi Globalnog okvira razvojne suradnje 2030, a koji je ove godine usvojen na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda', rekao je Stier. Kada govori o Europskoj uniji u idućoj godini, Stier navodi da je migrantska kriza zasigurno otvorila niz pitanja o samom identitetu Europske unije i njenom budućem razvoju.

'Očekujem da će se rasprave o samom europskom projektu intenzivirati tijekom 2016, a tome će pridonijeti debata o ostanku ili izlasku Velike Britanije iz Europske unije. Glede mog angažmana u Odboru za razvojnu suradnju Europskog parlamenta, i sljedeća godina bit će izazovna. Iako je novi Globalni okvir razvojne suradnje usvojen, sada je važno planove i strategiju dosljedno implementirati. U tom kontekstu, već u siječnju moram Odboru predložiti model parlamentarnog praćenja implementacije novog okvira, odnosno 17 ciljeva održivog razvoja i 169 povezanih mjerila', naveo je Stier.

Što se tiče očekivanja za 2016. godinu vezanih uz Hrvatsku, u trenutku dok je odgovarao na pitanje nije bilo poznato kako će završiti proces formiranja parlamentarne većine i nove vlade. 'Stoga mogu samo izraziti svoje želje da Hrvatska 2016. konačno krene u definiciju nove razvojne paradigme', poručio je Stier.

Tonino Picula, europarlamentarac iz redova SDP-a i S&D-a, ističe da smo kraj godine dočekali s najvećim rastom BDP-a još od davnog drugog kvartala 2008. godine.

'Nakon gotovo punih sedam godina loših gospodarskih vijesti, 2015. je donijela dugo očekivane pluseve koje se u javnosti još uvijek dočekuje s oprezom. Četvrti kvartal za redom hrvatsko gospodarstvo raste, pa je nakon 0,5% i 1,2% iz prva dva kartala ove godine, lijepo vidjeti brojku od 2,8% rasta ostvarenog u onom 'ljetnom'. Veći od očekivanog, ovogodišnji rast dugujemo nesumnjivo političkim mjerama ali i odličnim rezultatima turističke sezone, kao i značajnom padu cijene sirove nafte na svjetskom i mediteranskom tržištu', analizira Picula situaciju.

Pored toga, priča dalje, upravo ova druga godina našeg EU članstva pokazuje njegov pozitivan učinak na hrvatsku vanjskotrgovinsku razmjenu te pozitivne sigurnosne procjene svjetskih turističkih agencija. 'Bez obzira na za Hrvatsku neobičnu političku situaciju nastalu rezultatima netom završenih parlamentarnih izbora, staru godinu opravdano ispraćamo kao godinu dugo iščekivanih dobrih gospodarskih vijesti', kazao nam je SDP-ov europarlamentarac.

Hrabriti nas, nastavlja, svakako mogu i procjene svjetskih financijskih institucija koje najavljuju daljnji rast hrvatskog gospodarstva i rast nama uvijek važne eurozone.

'Nova godina kao godina očekivanog novog početka, međutim, sasvim sigurno neće biti uvjetovana domaćim i stranim procjenama gospodarskih kretanja, već prvenstveno našim vlastitim nastojanjima da kapital pozitivnih promjena u gospodarstvu iz ove godine uspješno iskoristimo i nadogradimo u vremenu koje dolazi', poručio je Picula. Tim procesima, govori, nastoji i osobno doprinositi afirmirajući u Europskom parlamentu, kao i u Hrvatskoj, zaštitu naših autohtonih proizvoda oznakama EU kvalitete, zbog čega je organizirao nekoliko stručnih radionica diljem Hrvatske, od Dubrovnika do Istre.

'Godinu na izmaku obilježila je i Međuskupina za mora, rijeke, otoke i priobalna područja u sklopu koje sam organizirao studijski posjet sjevernoj Dalmaciji te stručni skup o strategijama održivog razvoja otoka. U Međuskupini sam potpredsjednik za otoke, a otkad ona djeluje, budući da je prvo radno tijelo koje se brine o europskim otocima otkad postoji Europski parlament, možemo reći da imamo saveznike u našoj afirmaciji otoka', odgovara Picula.

Jedan od glavnih problema koji i dalje ostaje, smatra Picula, jest kako smanjiti nezaposlenost, koja doista pada po jednoj od najbržih stopa u Europi, ali je još uvijek među najvišima kada se uspoređujemo s drugim zemljama članicama. Picula dodaje da se valja fokusirati na to kako poticati i povećati izvoz, jer bi porast izvoza automatski značio povećanje proizvodnje namijenjene izvozu i porast zaposlenosti u proizvodnom sektoru.

Politike poticanja izvoza, naveo je, postaju osobito važne ako im pridodamo činjenicu da će 90% svjetskog rasta biti ostvareno izvan EU, a unutar EU 30 milijuna poslova već direktno ovisi o izvozu.

'Zbog toga su trgovinski sporazumi poput TTIP-a i TISA-e postali jedan od prioriteta Europske unije. U tom pogledu velik uspjeh predstavlja i činjenica da je Europski parlament dobio pristup svim dokumentima TTIP-a, što je presedan za sve buduće trgovinske sporazume, a nama zastupnicima omogućuje da budemo 'čuvari' pregovora', kaže nam europarlamentarac koji je posebno bio zadovoljan kada je nedavno Odbor za pravna pitanja Europskog parlamenta usvojio važan amandman koji je, u kontekstu pregovora o TTIP-u, zatražio da ugovor obuhvati i otvorene liste svih proizvoda (poljoprivrednih i nepoljoprivrednih) zaštićenih oznakom geografskog podrijetla kao što su, primjerice, paška čipka ili brački kamen te da budu dio budućih trgovinskih sporazuma EU-a sa zemljama nečlanicama.

Članstvo u europskoj obitelji, smatra Picula, već sada daje vidljive pozitivne rezultate, a prostora za bolje korištenje sredstava i alata koji su nam na raspolaganju, još itekako ima.

Projekcije Europske komisije govore da će Hrvatska s Latvijom biti druga u EU-u, odmah iza Poljske, po koristi koju će imati od kohezijske politike EU-a u odnosu na BDP u iznosu od 1,7% BDP-a od početka 2014. do kraja 2023. godine.

'No preduvjet uspjeha ovisi prvenstveno o nama samima i reformama koje smo spremni provesti. Na žalost, godinu su obilježili i izbjeglička kriza i teroristički napadi, zbog čega ovog trenutka nitko ne može točno predvidjeti kakvim ćemo EU-om putovati za sljedećih pet godina. Radi se o ambijentu u kojem se ubrzano gubi razlika između sigurnog i nesigurnog. Ali bez obzira na iskušenja ili baš zbog njih, neka nam 2016. bude godina sa što manje nevolja i što više prijatelja pored nas... za slučaj da nas problemi ipak zadese', zaključio je Picula.

Eurozastupnik IDS-a i grupacije ALDE (liberali) u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić misli da je godinu nedvojbeno obilježila migrantska kriza koja je zamijenila ekonomsku krizu.

'Dok se osjećaju prvi oporavci nakon višegodišnje europske ekonomske krize, još se uvijek ne vidi kako će se riješiti migrantska kriza. Ova najnovija kriza vrlo duboko trese temelje moderne Europske unije, a pogotovo dovodi u pitanje Schengenski režim. Sigurno je da će i iduća godina biti obilježena problemima vezanim uz migrantsku krizu', smatra Jakovčić.

Naravno, nastavlja, da su dvije pariške tragedije prošle godine, napad na Charlie Hebdo i nedavno ubojstvo nevinih ljudi, snažno potresle Europsku uniju. 'Reakcije na sva ta događanja dolaze prekasno, ali se nadam da ćemo uspjeti spriječiti nove tragedije', kaže IDS-ov eurozastupnik.

Jakovčić smatra da će iduća godina sigurno biti obilježena pokušajima da se uspostavi jači sigurnosni sustav na našim granicama i jači obavještajni sustav unutar EU i među zemljama članica. 'Hrvatska će, nadam se, nastaviti s ekonomskim rastom i time omogućiti bolji život našim građanima. Uvjeren sam da se Hrvatska brzo može popeti na ljestvici razvijenijih zemalja EU', poručio je Jakovčić

Ruža Tomašić, eurozastupnica Hrvatske konzervativne stranke i frakcije ECR (reformisti i konzervativci) u Europskom parlamentu, rekla nam je da je zadovoljna što se tiče svog rada u Europskom parlamentu.

'Fokusirala sam rad u Odborima za ribarstvo i regionalni razvoj. Imam dvije inicijative za mali obalni tradicionalni ribolov i za lokalni razvoj. Koncentrirala sam se na ta dva odbora i mislim da ti odbori puno znače za Hrvatsku. Zadovoljna sam svojim radom, koliko mogu napraviti kako jedinka', kazala nam je Tomašić koja vjeruje da će proći jer mnogo lobira. Godinu u Europskoj uniji su, smatra, najviše obilježili migranti i migrantska kriza. Tomašić vjeruje da će su u 2016. godini opet najviše govoriti o migrantima. 'Ne vjerujem da će se problem riješiti, raspravljat će se puno i o jedinstvenoj europskoj graničnoj straži i općenito o sigurnosti', kazala je konzervativna eurozastupnica .

Govoreći o očekivanjima za Hrvatsku u 2016. Tomašić kaže da će svaka vlada koja bude formirana, ostati poznata u povijesti kao vlada koja je pokrenula Hrvatsku prema boljemu ili vlada koja je zabila zadnji čavao u lijes Hrvatske. 'Velika je odgovornost i tko god bude u vladi, odlučit će hoće li Hrvatska krenuti naprijed ili će bankrotirati. Ova vlada bit će odgovorna ili za dobro ili za loše', zaključila je Tomašić.