HRT se Montiranog procesa nastalog u vanjskoj produkciji News Bara riješio uz obrazloženje da je 209 tisuća kuna po emisiji previše. Istovremeno jedna emisija Satirikona i Bezveze nastalih u produkciji HRT-a košta 108 tisuća kuna, ali na Prisavlju ne znaju jesu li u taj iznos uključeni i režijski troškovi, plaće zaposlenih... Ili je u pitanju samo osnovni trošak emisije kao što su plaćanje licence za Bezveze, najam kuće, honorari za sudionike... Time se opet otvorilo pitanje je li minuta proizvedena na HRT-u skuplja od minute vanjske produkcije i je li baš bila greška to što se prošle godine od nezavisnih producenata uzelo više robe nego što propisuje zakonski minimum
Britanska vlada ima u planu nabavu programa za BBC u potpunosti prepustiti tržištu odnosno privatnom sektoru i neovisnim proizvođačima, objavio je prošlog tjedna list Independent pozivajući se na izvor iz britanske vlade. Prema važećim propisima BBC je trenutačno obvezan imati 50 posto vlastite produkcije tzv. in house production, 25 posto dužan je dati nezavisnim producentima, a preostalih 25 posto prepušteno je tržišnom nadmetanju BBC-ja, privatnog sektora i različitih koprodukcijskih varijanti.
Hoće li spomenuti prijedlog proći, tek treba vidjeti, ali je zanimljiv iz perspektive HRT–a koji se voli uspoređivati s BBC-jem. Jer upravo nabavka od neovisnih proizvođača u 2015. bila je sporna novoj garnituri na Prisavlju, pa im je jedan od prvih poteza, uz izmjenu boje kvadrata na logotipu kuće, bilo i raskrinkavanje poslova bivše Uprave.
Izašli su tako s brojkom da je u 2015. od neovisnih proizvođača naručeno 117 posto više od zakonom propisanog minimuma od 15 posto programskog budžeta HRT-a.Riječ je o nabavi programa ukupne vrijednosti od 58,4 milijuna kunaod čega čak 19,2 milijuna kuna otpada na nabavu po izravnom pozivu nekoj od hrvatskih producentskih kuća. Iznesene brojke v. d. glavnog ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić prokomentirao je riječima da su se bivši šefovi ponašali kao pijani bogataši.
Nekako je usput s programa skinuta satirična emisija Montirani proces, uz obrazloženje da je 209 tisuća kuna po epizodi preskupo.
Prema zakonu HRT, podsjetimo, bio je obvezan potrošiti najmanje 15 posto programskog budžeta HRT-a što bi, da se toga pridržavao, bilo 26, 8 milijuna kuna. Kada se uzme u obzir to da je godišnji budžet HRT-a 1,2 milijarde kunapostaje jasno da se na TV program općenito, a posebno onaj nabavljen od neovisnih proizvođača troši zapravo razmjerno malo. Dok je kod BBC-ja zagarantiran postotak neovisnim producentima 25 posto, a u stvarnosti doseže i do pedeset postoveći je postotak i u nekim skandinavskim zemljama u kojima udjeli neovisne produkcije dosežu do 40 posto.
Nada Zgrabljić Rotarbivša članica Programskog vijeća i HRT-a i predsjednica udruge Pretplatnik, smatra da je Siniša Kovačić potpuno pogrešno interpretirao javnu ulogu HRT-a te da je nabava djela od neovisnih proizvođača programa od iznimne važnosti za funkciju javne televizije.
'Novac za nezavisnu produkciju podupire slobodu tržišta, potiče kreativnu industriju i zapošljavanje i HRT ne može imati monopol na program. Oni misle da je pretplata samo njihova što je potpuno pogrešno', kazala je za tportal Zgrabljić Rotar.
Napominje da europska iskustva pokazuju da javni RTV servisi sve veći udjel programskog sadržaja naručuju od vanjskih producenata ili ulaze u koprodukcije s drugim javnim RTV servisima i da bi HRT polako trebao podizati udio vanjske produkcije posebno u dokumentarnim, igranim i edukativnim sadržajima.
'No prije toga treba napraviti analizu da se zna koliko košta minuta vlastitog programa, jer postoje indicije da je in house produkcija na HRT-u skuplja od vanjske', istaknula je Zgrabljić Rotar.
I dok je s cijenom za Montirani proces, koji je nastao u vanjskoj produkciji, HRT ekspresno izašao u javnost, na upit tportala koliko koštaju emisije Satirikon i Bezveze, nastale u njihovoj produkciji, odgovor smo čekali više od dva tjedna. Za svaku epizodu spomenutih emisija HRT izdvaja 107 odnosno 108 tisuća kuna. Upitani jesu li u to uključeni i režijski troškovi, plaće zaposlenih ili samo, primjerice, za Bezveze cijena licence, najma kuće u Samoboru i honorare gostiju, s Prisavlja nam je tek rečeno da je to cijena pojedine emisije i da oni to tako vode.
'HRT-u prije svega nedostaje transparentnosti. Naravno da se ne može ukinuti in house produkcija, ali kada bi svi izvještaji o radu bili objavljeni, ne bi se otvarala mogućnost o koruptivnim poslovima', smatra Zgrabljić Rotar.
Viktorija Car, docentica na Fakultetu političkih znanosti, drži da je netransparentnost financijskog poslovanja trajni problem HRT-a.
'Već deset godina upozoravam da godišnji financijski izvještaji i izvješća o poslovanju trebaju biti objavljeni na webu HRT-a jer to čine svi ozbiljni javni medijski servisi, a HRT uporno izbjegava izložiti svoje poslovanje sudu javnosti. HRT objavi Program rada i financijski plan za neku godinu, a nikada ne objavi kako je to realizirano. Takvom odlukom javnosti se šalje poruka da postoji razlog za skrivanje informacija o poslovanju', kazala je Car.
Napomenula je da se povećanjem udjela nabave od neovisnih proizvođača nužno ne povećava i kvaliteta programa HRT-a i podsjetila na situaciju iz ne tako davne prošlosti Prisavlja.
'HRT je često manipulirao tako što je od organizacija civilnog društva za jednu kunu otkupio dokumentarce ili serijale, a s druge strane bi za seriju ili sapunicu trivijalnog sadržaja vanjskoj produkciji plaćao za jednu epizodu i po 200.000 kuna. Smatram da bi razlog nabave sadržaja od nezavisnih proizvođača trebao zadovoljiti dva kriterija: raspodjelu novca većem broju proizvođača sadržaja i visokokvalitetan program koji ne smije u sebi imati elemente trivijalnosti', zaključila je Car.
426237 ,426152 ,423961 ,424299
