Putin već godinama otvoreno poriče pravo Ukrajine na postojanje kao neovisne države. Istovremeno traži povratak NATO-a na granice iz vremena Hladnog rata i najavljuje uspostavu novog globalnog poretka u kojem bi Rusija igrala ključnu ulogu. Sve to čini uz narativ da Ukrajina nije ‘prava’ zemlja, nego dio ‘povijesne Rusije’.

'Što on zapravo govori? Da Rusija, Ukrajina i Bjelorusija dijele političkog pretka – Kijevsku Rus – ali to nema veze s modernim državama. Ne postoji država koja izgleda kao u 10. stoljeću', objasnila je Monica White, profesorica slavistike sa Sveučilišta u Nottinghamu.

Putin se u svojoj retorici sve više oslanja na povijesne i vjerske motive. Potporu mu pruža i Ruska pravoslavna crkva, čiji je poglavar, patrijarh Kiril, jedan od najglasnijih zagovornika rata, piše CNN.

'Nakon pada Sovjetskog Saveza, Rusija je izgubila kontakt s pravoslavnim zemljama predaka. Dio Putinova projekta je ponovno uspostaviti tu nit – istaknula je White.

Trump želi prekid vatre – ali pod čijim uvjetima?

Američki predsjednik Donald Trump, zagovara prekid rata, pa čak i pod uvjetima koji bi uključivali teritorijalne gubitke za Ukrajinu. Takav stav ohrabruje Kremlj jer bi mogao otvoriti vrata za diplomatsku pobjedu bez dodatnog vojnog djelovanja.

'Putin nema što izgubiti od pregovora. On je oportunist. Stvara kaotične situacije kako bi iz njih izvukao maksimum i bira opciju koja mu najviše odgovara', poručio je analitičar Mark Galeotti.

Trumpov potpredsjednik JD Vance također ne podržava brzo pridruživanje Ukrajine NATO-u, što je još jedna točka na kojoj se Putin i Trump preklapaju. Kremlj traži da se takvo obećanje uvrsti u svaki mogući dogovor o prekidu vatre.

Putin sanja osvetu zbog raspada SSSR-a

Putin i njegovi najbliži suradnici potječu iz redova bivšeg KGB-a. Oni i dalje duboko osjećaju sramotu i poniženje koje je donio raspad Sovjetskog Saveza.

'To je za njih osobno. Izgubili su društveni status, izgubili su zemlju, kako oni to vide. Bilo je to duboko poniženje', objasnio je ruski novinar u egzilu Andrej Soldatov.

On tvrdi da Kremlj nikada nije doživljavao rat u Ukrajini kao izolirani sukob, već kao širi sukob sa Zapadom. Zbog toga ne vjeruju da je trajan dogovor sa SAD-om moguć, ali vide priliku za taktičke pobjede dok je Trump na političkoj sceni.

'Oni stvarno vjeruju da Zapad već stoljećima želi uništiti Rusiju. Nije to samo propaganda, oni doista vjeruju u to', dodao je Soldatov.

Ukrajina kao meta, ali Zapad kao pravi neprijatelj

Iako je Putin invaziju na Ukrajinu započeo s idejom brze pobjede, tri godine kasnije ruska vojska kontrolira oko 20 posto teritorija – ali uz ogromne ljudske i materijalne gubitke.

'Rusi gube, no Ukrajinci gube brže. A to Putinu omogućava da koristi ideju o prekidu vatre kao alat za ostvarenje političkih ciljeva', ističe Galeotti.

Putin pritom ne odustaje od pokušaja da Ukrajinu pretvori u vazalsku državu. Ako ne uspije vojno, pokušat će političkim putem. Kremlj uporno dovodi u pitanje legitimitet predsjednika Volodimira Zelenskog i traži izbore – iako su oni zabranjeni dok traje ratno stanje.

Europa ne vjeruje Putinovim obećanjima

Za razliku od Trumpa, europski čelnici ostaju vrlo oprezni. Vjeruju da bi Putin i nakon prekida vatre mogao nastaviti djelovati protiv Ukrajine – samo drugim sredstvima.

'Bez obzira na to što Trump i Putin misle da mogu dogovoriti, mnogi u Europi smatraju da Putin jednostavno nije vjerodostojan', upozorava Kristine Berzina iz German Marshall Funda. 'Europa je svjesna da bi Rusija mogla ponovno posegnuti za vojnom silom.'

Prema njezinim riječima, cilj Rusije više nije samo teritorijalno osvajanje, već globalna uloga u novom svjetskom bloku koji bi mogao uključivati Kinu, Iran i druge protivnike Zapada.

'Rusija želi biti za stolom gdje se odlučuje o svjetskim pitanjima. Možda to ne znači nužno nove vojne pohode po Europi, ali svakako znači destabilizaciju postojećeg poretka', zaključila je Berzina.