'Potrebno je jačati demokršćansku opciju u neposrednom kontaktu s građanima, a moja je procjena da to najbolje mogu učiniti i kao zastupnik u Hrvatskom saboru i kao politički tajnik HDZ-a', kazao je jučer Stier javnosti obrazlažući svoj potez. Što pod time misli, od njega zasad nećemo doznati jer je nakon obraćanja izbjegao novinarska pitanja.

Što su to demokršćanske vrijednosti, posebice u kontekstu aktualnog političkog trenutka u Hrvatskoj? Nije li HDZ po svojim načelima demokršćanska stranka?

'To podrazumijeva da se hrvatsko društvo treba razvijati u svim svojim segmentima prema nauku Katoličke crkve i kada je u pitanju socijalni nauk i odnos prema životu i odnos prema drugome. Stier smatra da bi to trebalo biti osnova za razvoj države', kaže Markešić.

Napominje da se Stier pokazao kao čovjek od načela, 'sviđalo se to nekome ili ne'. 'Žrtvovao je visoku poziciju unutar vladajuće stranke da bi pokazao što znači držati se vlastitih načela', dodaje.

Stierovu dosljednost pozdravili su i Željka Markić, ali i predsjednik udruge Vigilare Vice John Batarelo. 'Bravo, Davore! Uveo si principijelnost i vrednote u politici te si sjajno branio najosnovnija ljudska prava za nerođene. Tiha Hrvatska cijeni patriotizam, tradiciju i vrednote. Politika bez vrednota je prazna ljuska i pjena koja se brzo ispuše. Nadam se da ćeš uspjeti stvoriti konzervativnu demokršćansku frakciju u svojoj stranci. Novi vjetrovi u hrvatskoj politici…', znakovito je napisao jučer Batarelo na Facebooku.

Stier očito smatra da je HDZ izgubio svoju demokršćansku notu iako je riječ o stranci u kojoj su uglavnom tradicionalni katolici koji nužno ne prakticiraju vjeru. Pokazao je to nedavno i Darko Milinović priznavši da je protiv pobačaja, ali da ih je napravo 400-tinjak.

'HDZ nije od početka bio demokršćanska stranka u onome smislu u kojem danas neki shvaćaju demokršćanstvo, kao stranku čiji članovi trebaju biti isključivo kršćani. Važno je da promovira kršćanske vrijednosti bez obzira na konfesionalnu pripadnost njezinih članova, što smo vidjeli kada su za ministra kulture izabrali uvaženog člana islamske zajednice Zlatka Hasanbegovića. Bitno je da se promoviraju vrijednosti stranaka koje su nakon Drugog svjetskog rata stvorile Europu, a to su upravo demokršćanske stranke u Njemačkoj i Italiji', napominje Markešić.

Tvrdi da je pogrešna pretpostavka da su strane koje promoviraju ateizam i agnosticizam, dakle vrijednosti suprotne kršćanskoj kulturi, nužno napredne. 'Moramo znati da su fašizam i nacionalsocijalizam proizašli iz bezboštva. Ako je netko vjernik, ne mora to značiti da je nazadan, da nije za napredne vrijednosti', dodaje.

Pitamo ga treba li od katoličke organizacije Opus dei, čiji modus operandi primjenjuju i Stier i Željka Markić, stvarati 'babarogu'.

'Opus dei je najnormalnija stvar u Katoličkoj crkvi. Ta organizacija je regulirana u hrvatskom društvu i protiv nje se ne vodi nikakav kazneni postupak. Zašto bi to nekome smetalo? Mi smo demokratsko društvo u kojem moramo prihvatiti različitosti. Kao što je prošla Parada ponosa i jako je pohvalno to da se manjini daje prostor, moramo se naviknuti na to da postoje različite političke i svjetonazorske opcije', zaključuje Markešić.

Gruenfelder: Stier nije demokršćanski političar

'Kršćansko-demokratske stranke pokrivaju velik spektar u europskoj demokraciji pa se tu može strpati svašta, i vrlo oprečne stavove. Međutim jedna od središnjih vrijednosti su kršćanska socijalna doktrina te s tim u vezi i jedan antropološki lik čovjeka kao božjeg stvorenja iz kojeg izvire ideja o ljudskim pravima i slobodi', objašnjava pak što je demokršćanstvo Anna Maria Gruenfelder.

Napominje da po tom pitanju nije uočila prevelik angažman bivšeg ministra Stiera. Vlada koja bi se mogla dičiti tim pridjevom morala bi se angažirati oko posljedica divljanja kapitalizma i njegovih stranputica.

Kod njega je jasan stav o pobačaju, vrijednosti obitelji te pitanje javnog morala. 'No javni moral koji vrijedi za građane da, ali ne za političare', napominje naša sugovornica.

Zamjera mu to što se nikada nije jasno distancirao od 'oživljavanja ustaštva'. 'On je vrlo tipičan izdanak hrvatske nacionalne emigracije i svoju socijalizaciju je doživio u tom ozračju. On će priznati da je NDH bila u nekim aspektima loša, ali se nije principijelno distancirao', smatra.

Njegove stavove drži eklektičnima, nedovoljno formuliranima i neodređenima. Iako je Stier bio na Hodu za život, Gruenfelder napominje da je jasnije mogao pokazivati svoje stavove.

Tu kao primjer navodi nedavno preminulog Aloisa Mocka, austrijskog političara i diplomata. 'On je bio principijelan koliko god je u politici bio pomirljiv', uspoređuje.

'Za obitelj i život treba konkretno raditi. Oni koji su na vlasti imaju i tu moć, a iz programa HDZ-a to se ne može iščitati', zaključuje.