Nekoliko država prijavilo je smrtne slučajeve nakon cijepljenja, no zdravstveni stručnjaci nisu našli dokaze da je to posljedica ubrizgavanja cjepiva.

1. Što znamo o smrtnim slučajevima?

• Norveški dužnosnici prvi su prijavili smrtne ishode nakon cijepljenja, izvijestivši sredinom siječnja da su 33 osobe starije od 75 godina umrle u kratkom razdoblju nakon cijepljenja Pfizerovim cjepivom. Povjerenstvo Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ustanovilo je da su ti slučajevi u okviru očekivane stope smrtnosti i uzroka smrti u starijoj populaciji. Zaključak: kod starijih ljudi rizik od cjepiva i dalje je manji od rizika obolijevanja od Covida.
• Britanska regulatorna agencija za lijekove izvijestila je da je do 28. veljače registrirano 227 smrtnih slučajeva u kratkom roku nakon cijepljenja Pfizerovim cjepivom, 275 nakon cijepljenja cjepivom AstraZenece i četiri nakon primitka nespecificiranog cjepiva. Uglavnom su to bili stariji ljudi ili oni s komorbiditetima, a izostala je svaka sugestija da je cjepivo odigralo ulogu u smrtnim ishodima.

• U Njemačkoj je Institut Paul Ehrlich poručio nakon istrage da je smrt sedmero starijih građana nedugo poslije cijepljenja Pfizerovim cjepivom vjerojatno povezana s njihovim postojećim bolestima.
• Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ustvrdio je da je do 8. ožujka umrlo 1637 cijepljenih osoba, što je 0,002 posto od ukupno cijepljenih te nema dokaza o poveznici smrti s cjepivom. U SAD-u se administrira cjepivo Pfizer-BioNTecha, Moderne i Johnson & Johnsona.
• Vlasti u Hong Kongu, u kojem se uglavnom koristi kinesko cjepivo Sinovac, izvijestilo je početkom ožujka o tri smrtna slučaja među više od 130.000 cijepljenih. Niti jedan slučaj nije bio povezan s cjepivom.

2. Što je s ozbiljnim alergijskim reakcijama?

Organizam se bori protiv stranih osvajača različitim mehanizmima koji uključuju proizvodnju antitijela. Kao u svakoj borbi, ponekad i samo nastojanje da se obuzda infekcija može samo po sebi biti štetno. U rijetkim slučajevima može doći do upale ili naticanja tkiva u okviru alergijske reakcije zvane anafilaksija. Čak pet posto američke populacije imalo je takve reakcije na različite supstance. Ishod može biti fatalan ako, primjerice, nateknu dišni putevi, no smrtni slučajevi su rijetki. Alergijske reakcije mogu potaknuti hrana ili ubodi insekata, iako su upravo alergije na lijekove najčešći uzrok anafilaktičkog šoka i smrti u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu. Od siječnja niti jedna smrt povezana s anafilaksijom u SAD-u nije dovedena u vezu s Moderninim ili Pfizerovim cjepivom.

3. Koliko često cjepivo protiv Covida rezultira takvim slučajevima?

U SAD-u, prema podacima CDC-a, to se događa kod svega dvoje do petero ljudi na milijun cijepljenih. Rizik oboljenja od Covida veći je od rizika koji nosi cjepivo. Anaflilaksija je poznat rizik cijepljenja, a u slučaju cjepiva protiv gripe takve se reakcije događaju u 1,3 slučaju u odnosu na milijun cijepljenih. S drugim cjepivima to se kreće od 12 do 25 slučajeva na milijun cijepljenih, iako su u pitanju istraživanja na malim uzorcima.

4. Koliko dugo traje rizik od alergijske reakcije?

Obično ne dugo. Alergijska reakcija pojavljuje se gotovo uvijek unutar pola sata od cijepljenja, prema CDC-u.

5. Što se poduzima po pitanju alergijskih reakcija?

Velika Britanija i SAD savjetuju građanima alergičnim na bilo koji sastojak cjepiva protiv Covida da se ne cijepe. Anafilaksija se može brzo obuzdati antihistaminicima u tandemu s adrenalinskim injekcijama poput Epi-Pena, koje usporavaju ili zaustavljaju snažnu imunološku reakciju. Zdravstveni djelatnici koji provode cijepljenje imaju te proizvode pokraj sebe. Takav tretman ne umanjuje učinak cjepiva. U SAD-u su cijepljene osobe pod nazorom najmanje 15 minuta nakon ubrizgavanja cjepiva, a oni s poviješću alergijskih reakcija dvaput duže. Osobe koje su imale reakcije na prvu dozu ne bi trebale primiti drugu dozu cjepiva.

6. Znamo li što to u cjepivu uzrokuje reakcije?

To nije sasvim jasno. Dva vodeća kandidata su polietilen glikol - kemikalija koja se nalazi u mnogim prehrambenim i kozmetičkim proizvodima - i lipidne nanočestice koje sadrže vjesničku RNA, genetsku komponentu u cjepivima Moderne i Pfizera, kaže Eric Topol, direktor Scripps Research Translational Institutea. Polietilen glikol prethodno je povezan s alergijskim reakcijama. Kad se utvrdi točan uzrok, cjepiva će možda postati sigurnija nego što su sada, rekao je Topol.

7. Što znamo o krvnim ugrušcima?

Pojedine europske zemlje početkom ožujka obustavile su cijepljenje svim raspoloživim cjepivom AstraZenece ili samo onim dozama nakon kojih je zabilježen po jedan smrtni slučaj u Austriji i Danskoj. Europska agencija za lijekove poručila je da još istražuje, ali nema indikacija da su navedeni slučajevi povezani s cijepljenjem. Izvijestili su i o 30 slučajeva krvnih ugrušaka na gotovo pet milijuna cijepljenih cjepivom AstraZeneca u Europskoj uniji do 10. ožujka. Ta incidencija nije povišena u odnosu na opću populaciju.

8. Što je sa slučajevima Bellove paralize?

Prema istraživanjima cjepiva Moderne i Pfizera, sedam od 40.000 cijepljenih dobilo je Bellovu paralizu, a koja obično zahvaća jednu stranu lica. Iako su američki zdravstveni dužnosnici izjavili da to ne odstupa od očekivanog u općoj populaciji, analiza objavljena 24. veljače u časopisu Lancet ukazuje na to da je navedena incidencija od 3,5 do sedam puta veća od očekivane. Autori navode da, bez obzira na to, cjepivo nudi 'značajne dobrobiti za javno zdravlje' i podsjećaju da Bellova paraliza obično prolazi sama od sebe. Takvo se stanje može tretirati steroidima. Britanski regulatori poručuju da broj slučajeva Bellove paralize do 28. veljače među cijepljenima ne sugerira povećan rizik.