Od tih 9,4 milijarde, nešto više od 5,9 milijardi su bespovratna sredstva, a 2,350 milijardi trebali bi biti zajmovi. Nacionalna omotnica koju je Hrvatska imala u VFO-u, odnosno europskom proračunu, za 2014-2020. iznosila je 10,7 milijardi eura, što znači da je u novom proračunu samo u tom dijelu povećana za gotovo dvije milijarde.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je i da je unutar nacionalne omotnice uspio izlobirati dodatnih 400 milijuna eura pozivajući se na argument da je Hrvatska jedina članica koja je koristila samo jedan VFO i još 100 milijuna za ruralni razvoj.

U idućih sedam godina, koliko traje europska financijska perspektiva (VFO), i u iduće tri godine, na koliko je ograničen fond za pomoć gospodarstvu (NGEU), potrebno je pretočiti brojke u konkretan novac i projekte te osigurati boljitak koji će osjetiti svi građani Hrvatske.

'Bilo nam je važno da se ne zanemari potreba ravnomjernog razvoja svake članice'

Europarlamentarac Karlo Ressler (HDZ/EPP) smatra da je novac koji će Hrvatska dobiti velika prilika za osnaživanje zemlje i nastavak reformi, podršku građanima i poduzetnicima za gospodarski oporavak.

‘Jedan od ciljeva proračuna je i digitalna i zelena transformacija europskog gospodarstva. Nama je bilo iznimno važno da se ne zanemari potreba ravnomjernog razvoja svake države članice. To smo naglašavali i u Europskom parlamentu, koji treba donijeti i konačnu suglasnost na prijedlog’, poručio je europarlamentarac, ujedno izvjestitelj EPP-a za proračun za 2021 godinu.

Pitali smo Resslera kako zemlje alociraju sredstva iz europskog proračuna i fonda za oporavak gospodarstva. Objasnio je da sve zemlje moraju izraditi nacionalni program reformi koji će biti temelj za sve.

‘Znači svaka država članica će odrediti koji su im prioriteti i ciljevi što ih se želi postići’, kazao je Ressler, istaknuvši da se na temelju toga i pravila koja postoje za sve fondove dijele sredstva iz nacionalne omotnice.

Napomenuo je i da će bespovratna sredstva iz fonda za oporavak gospodarstva biti interpolirana kroz proračun.

Biljana Borzan (SDP/S&D), koja u ime Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu pregovora o novom proračunu, kaže da atmosfera u Europskom parlamentu nije pozitivna i da sve grupacije imaju primjedbe. Proračun mora proći kroz Europski parlament te ga ima pravo i odbiti.

'Razočaravajuće je to da se režu izdvajanja za zdravstvo'

'Činjenica je da se rezalo na zdravstvu, pravednoj tranziciji, smanjena su sredstva za Obzor 2020., za istraživanja i razvoj, projekte koji Europsku uniju čine Europskom unijom', upozorava Borzan te smatra da je razočaravajuće to da se režu izdvajanja za zdravstvo, a pokazalo se u ovoj koronakrizi da nam baš u tom sektoru nedostaje više unije.

Eurozastupnica je ironično poručila, što se Hrvatske tiče, da u ovoj situaciji jedino možemo biti zahvalni Vladi što nas je dovela na gospodarsko dno pa nam je Europska unija odlučila pomoći.

'Tu dobiješ tim više što si gori. Znači, biti prvi na toj ljestvici i nije neka sreća jer je to odraz toga da si najgori', naglašava Borzan.

Navela je i da je izuzetno važno naglasiti da se nabacujemo brojkama, a tu premijer prvi komunicira kao da smo taj novac već dobili, ističe Borzan.

‘To nije novac koji smo dobili, stvara se potpuno pogrešan dojam - to je novac koji se nama nudi. Hoćemo li mi to iskoristiti i znati povući taj novac, to je naš problem’, napominje Borzan te dodaje i da premijer cijelu tu priču oko EU proračuna i fonda za oporavak gospodarstva 'komunicira kako komunicira'.

Premijer je, kaže, u ovom slučaju sigurno iskoristio svoje veze u Europskoj uniji.

'Ali to nije nešto što možemo smatrati zdravo za gotovo. Apsolutno ne', zaključila je.