Ovaj dirljivi klipić, svojevrstan omaž razigranoj razmjeni među inteligentnim životinjama koje se smatraju čovjekovim prijateljima, jedan je od najgledanijih videozapisa u povijesti. Samo na YouTubeu pogledalo ga je više od dva milijuna ljudi. Snimak prikazuje radoznalog dupina kako izranja iznad ruba čamca, njuškom dodiruje njušku psa, potom kliče i konačno od zadovoljstva izvodi skok cijelim tijelom iznad mora.

Dokumentarac 'Dupini' snimila je organizacija One World One Ocean u sklopu kampanje koja bi trebala pomoći da se ljudi senzibiliziraju za pitanja zaštite mora i morskih vrsta.

Nedavni bliski susret u Senju

Budući da dupini nisu rijetkost ni u Jadranu, nije naodmet znati što od njih možemo realno očekivati i kako bismo se s njima trebali pravilno ophoditi - je li u redu da se ljubimo s njima ili ne? Kako za njihovo, tako i za naše dobro.

Primjerice, prvog dana kolovoza kupači na senjskim plažama Banja, Điga i Škver imali su prilike izbliza gledati cijelu obitelj dupina kako poskakuje nad površinom mora. Neki plivači, među kojima i moja supruga i ja, zatekli su se u vodi na samo 15 metara od njihovih mišićavih tijela koja su se ljeskala na suncu. Rijedak spektakl oduševio je i mlade i stare, i domaće i strance. Cijela obala uzdisala je i vriskala od uzbuđenja. Svi su stajali s mobitelima u rukama, gledali u pučinu i čekali na novi skok. Dvadesetak minuta nitko nije sjeo niti je išta drugo radio do zurio u more.

Nama, koji smo za to vrijeme bili uronjeni do brade, dupini su u jednom trenutku bili toliko blizu da smo se pogledali i zapitali jesmo li sigurni. Prekrasne životinje djelovale su tako moćno u svom elementu, a mi tako nezgrapno i bespomoćno.

Što o plivanju s dupinima misle stručnjaci?

Morski biolozi iz Instituta Plavi svijet na svojim stranicama pišu da smo svi mi čuli brojne dirljive priče o dobrim dupinima koji spašavaju brodolomce u oluji, čuvaju plivače od morskih pasa, liječe bolesne ljude koji se podvrgavaju terapijskom plivanju s njima itd., ali da često zaboravljamo da su to u biti ipak velike i divlje životinje prema kojima trebamo zadržati dozu razumnog poštovanja i pristojnu distancu.

Istina je, dobri dupini uglavnom nisu agresivni u interakciji s ljudima. Ne postoje zabilježeni podaci da su namjerno napali ljude u divljini. No ako pretjeramo u igri s njima, mogu se osjetiti ugroženo, a tada se zna tko je slabiji.

Kao ogledan primjer problema u ophođenju s dupinima članovi instituta predstavljaju prošlogodišnju medijsku priču o samotnom Bobiju koji je uz plažu u Karinskom moru nedaleko od Zadra ušao u bliske razmjene s ljudima i djecom.

'Izjave o tome da dupin čuva djecu i uživa u igri stvaraju dojam da se radi o bezopasnoj igrački. Međutim, odrasli dobri dupini imaju preko tri metra dužine i teže više od 250 kg! Interakcija u kojoj kupači, a posebice djeca bez nadzora roditelja ili staratelja, prilaze ovoj životinji te je dodiruju, vuku za peraje i slično, izuzetno je opasna', upozoravaju autori.

Bolje je izići iz mora!

Dr. sc. Draško Holcer, viši kustos u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju i predsjednik instituta Plavi svijet za tportal je objasnio da se načelno ne trebamo bojati dupina.

'Oni nisu agresivne životinje. Ako u skupini nema bolesnih ili ugroženih jedinki koje bi oni morali štititi, ne trebamo se bojati', rekao je Holcer.

'No treba imati na umu da mi nikada ne možemo znati što dupini misle i što od njih možemo očekivati. Oni nam se u igri mogu približiti, mogu nas gurnuti ili okrznuti što za nas može biti bolno. To su velike životinje koje se kroz more kreću brzinom od oko 30 kilometara na sat', objasnio je naš biolog.

Dupin koji je zapamtio napad

Holcer kaže da se sjeća jednog slučaja kada je njegov prijatelj susreo dupina tijekom ronjenja.

'Njemu je dupin koji je bio ozlijeđen prišao i pritisnuo ga o stijenu. Nakon toga se udaljio i promatrao ga. Lako je moguće da ga je podsjetio na čovjeka koji ga je ranio harpunom ili ostima', ispričao je Holcer.

Osim toga, ističe naš stručnjak, cilj morskih biologa je da divlje životinje ostanu divlje. Kada ih hranimo i igramo se s njima, oni postaju pitomi i mi ih počinjemo privlačiti. Životinje gube strah od ljudi pa postaju previše neoprezne.

'Primjerice, može ih presjeći propeler broda jer ne očekuju da predstavlja opasnost. Osim toga ima ljudi koji neće biti prijateljski raspoloženi, koji će ih namjerno ozlijediti ili koji neće znati kako se prema njima odnositi. Bilo je primjera da su im gurali neke slamke u kljun ili najlonske vrećice. Konačno ljudi mogu prenijeti bolesti dupinima i obratno jer smo sisavci i genetski prilično slični. Budući da nemaju razvijen imunitet za naše bolesti, one mogu biti vrlo opasne za njih. To je sličan problem kao u interakciji kolonizatora s Indijancima. Europljani su im prenijeli bolesti od kojih su pomrli jer nisu imali antitijela za njih', objasnio je naš sugovornik.

'Dakle, preporuka je sljedeća: ako vidite dupina iziđite iz mora, nemojte ulaziti. Ne treba se povoditi za internetskim senzacijama. Ako ste pak u brodu, usporite, nemojte im prilaziti. Životinje to plaši', zaključio je dr. Holcer.