U izjavi za sarajevski "Dnevni avaz" od četvrtka Helez je najavio kako će Stoltenberg biti u Sarajevu 19. i 20. listopada, dok će NAC sjednicu na razini veleposlanika 32 države-članice u glavnom gradu BiH održati 14. prosinca.

Sastankom NAC-a kao najvažnijeg tijela za donošenje političkih odluka u Alijansi predsjedat će zamjenik glavnog tajnika Mircea Geoana, a moguće je da na njemu sudjeluje i Stoltenberg odnosno da u kratkom roku u dva navrata posjeti Sarajevo.

"Dakle, mi radimo svoj posao na putu ka NATO-u i u posljednje vrijeme je to intenzivirano. Posjet najviših dužnosnika Alijanse smatramo velikim priznanjem i iskorakom ka članstvu", kazao je ministar obrane BiH.

BiH je trenutačno u statusu države koja ima odobren Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP), no nisu definirani nikakvi rokovi u kojima bi ta zemlja mogla postati punopravnom članicom. Učlanjenje u NATO cilj je koji je definiran važećim zakonom o obrani BiH.

Unatoč toj činjenici političari bosanskih Srba predvođeni Miloradom Dodikom nastoje blokirati donošenje odluka bitnih za približavanje članstvu, dok održavaju bliske veze s Rusijom, čiji veleposlanik Igor Kalabuhov učestalo prijeti kako će za Moskvu BiH postati neprijateljskom državom uđe li u NATO.

Helez je na to kazao kako su stajališta Kalabuhova nebitna i da "on nema nikakvu težinu kad je NATO u pitanju".

Tvrdi i kako u Republici Srpskoj ima puno ljudi koji žele ulazak u NATO, a važnim je ocijenio i jasno stajalište čelnika HDZ BiH Dragana Čovića da BiH mora ući u NATO.

Prema istraživanjima provedenim za potrebe nevladine organizacije Atlantska inicijativa BiH, objavljenim ranije ovog tjedna, oko 50 posto građana podržava priključenje NATO-u, dok je u RS ta potpora na razini od oko 37 posto.

Iako dužnosnici iz RS uporno blokiraju povećanje izdvajanja za oružane snage BiH Helez kaže kako to neće utjecati na njihovu modernizaciju, jer su države poput SAD, Njemačke, Velike Britanije i Turske spremne osigurati suvremenu opremu i naoružanje kroz donacije.