Od 4. listopada na snagu stupaju tri odluke kojima je propisana obaveza covid potvrde ili testiranja na koronavirus za zaposlenike u zdravstvenom sustavu, kod prijava pacijenata te kod zaposlenih u socijalnoj skrbi.

'Ove odluke odnose se na uvođenje propisane posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja za zaposlenike u zdravstvenom sustavu i kod prijave pacijenata te za zaposlenike u djelatnostima socijalne skrbi, i to ako nemaju EU covid potvrdu, uz obvezu testiranja najmanje dva puta u sedam dana. Svi koji imaju digitalnu Covid potvrdu ne moraju se testirati', rekao je Božinović.

Prilikom dolaska na posao zaposlenici i pacijenti, pojasnio je, moraju predočiti potvrdu ili dokaz ovlaštenoj osobi poslodavca. 'Ovdje treba napomenuti da odgovarajući drugi dokaz mogu predočiti svi koji zbog opravdanog razloga ne mogu dobiti EU Covid potvrdu, tj. oni koji su preboljeli Covid,a dijagnoza im je postavljena na temelju brzog antigenskog testa unazad devet mjeseci, koji su u obitelji imali Covid bolesnike i s kojima su imali kontakt, a bolest im nije dijagnosticirana laboratorijskim testom te su zbog toga proglašeni tzv. 'vjerojatnim slučajevima', oni kojima je bolest dijagnosticirana PCR testom prije više od šest mjeseci, a manje od devet mjeseci i oni koji su preboljeli bolest a ona im je dijagnosticirana brzim antigenskim testom, PCR-om ili su bili vjerojatan slučaj, a cijepljeni su jednom dozom unutar osam mjeseci od preboljenja te da nije prošlo više od devet mjeseci od primitka prve doze', rekao je.

Odlukama je navedeno i kojim se dokumentima dokazuje svaki navedeni slučaj. To je potvrda liječnika primarne zdravstvene zaštite, a na temelju brzog antigenskog testa ili medicinske dokumentacije te nalazom PCR testa, kao i potvrdom o primitku jedne doze cjepiva.

U donošenju odluke o prijemu pacijenta vodilo se računa da se nikome ne onemogući zaštita pa tako u iznimnim slučajevima digitalnu potvrdu pacijenti ne moraju predočiti kada su hitni zbog sumnje u covid-19 ili potvrđene bolesti te prilikom posjeta liječniku primarne zdravstvene zaštite.

'Donijeto je i pet odluka kojima se do 15. listopada produljuju epidemiološke mjere koje se odnose na ograničavanje okupljanja, korištenje zaštitnih maski, rad trgovina, javni prijevoz i privremenu zabranu i ograničavanje prelaska preko granice, s tim da se kod odluke na granicama produžava rok važenja cijepljenja i preboljenja s 270 na 365 dana', zaključio je Božinović.