Dogodi li se suprotno i aktivisti Stožera predvođeni Tomislavom Josićem izvedu nešto slično blokadi prolaza ulicom, dodatno će izgubiti na javnom ugledu, već narušenim nejasnim zahtjevima i agresivnim prosvjedima koje građani i institucije ne priznaju kao povod dijalogu.

Književnicu Julijanu Adamović brinu posljedice koje dugotrajno korištenje vukovarske ratne prošlosti već ima na stanovnike toga grada, osobito mlade. Mnogi sugrađani, kaže, već su napustili Vukovar ili o tome razmišljaju kao očajnički potez u potrazi za mirnim životom. 'Mladi se osjećaju zrelijima od odraslih čijim su sudovima izloženi i koji si daju za pravo da određuju gabarite domoljublja i zasluga za izgradnju države. Moje shvaćanje domoljublja je možda drugačije, ali nikako nije zato manje vrijedno. Dok su branitelji bili u ratu, ja sam studirala, a sada ja radim da bi oni imali za mirovinu. I na ovaj javni istup odlučila sam se jer ne želim živjeti u društvu u kojem nema mjesta drugačijim mišljenjima i stavovima samo zbog pritiska određene skupine ljudi', kaže Adamović.

Stožeraši su svjesni svoje oslabljene pozicije, smatra politički analitičar Petar Macut, pa zato ove godine koriste puno ublaženije poruke nego lani, iako još uvijek nastoje unositi nemir i provocirati. 'Presudna je bila prošlogodišnja osuda incidenta u javnosti, na koji su svi gotovo jednako reagirali. I državna vlast i građani, putem medija, osudili su takav obračun, jer na taj dan u Vukovar dolaze tisuće ljudi iz poštovanja, ne radi nekakvog političkog nadmetanja. Mislim da su to uvidjeli i oni u Stožeru, kao što uviđaju i to da forsiranje iracionalne podjele javnosti po osnovi ćirilice više ne prolazi jer je građani smatraju besmislenom i ne žele da se njima manipulira. Osim toga, sigurno je da građani u Vukovar danas ne dolaze radi Josića', smatra Macut.

A Dan sjećanja uistinu obilježava mnogo ljudi iz cijele Hrvatske. Lani smo ondje čuli sve dijalekte našeg jezika, a u koloni je bilo, otkrio nam je bivši gradonačelnik i saborski zastupnik SDP-a Željko Sabo, 28 diplomatskih izaslanstava uključujući ambasadore Njemačke, Velike Britanije, Indonezije, Japana i SAD-a. U organizaciji manifestacije svake godine sudjeluje oko 400 ljudi, a gradski proračun događaj košta oko pola milijuna kuna. Iako se dio branitelja predstavlja kao sudionici organizacije, pa zaštitar Josip Klemm 'poziva' političare u Vukovar, Stožer nije organizirao nijednu od tridesetak aktivnosti koje se događaju u Vukovaru od 11. do 22. studenog. Glavni organizator je Grad Vukovar (čiji je gradonačelnik Ivan Penava imenovao Tomislava Josića za svog savjetnika), a pojedine aktivnosti provode gradski muzej, udruge, umjetnici, školarci, a instituti organiziraju znanstvene skupove, i nitko od njih nije privatizirao pravo na važniji položaj u koloni ili to pravo uskratio drugome. Prvi incident dogodio se 2000, kada je jedna skupina izvikivala parole protiv tadašnjeg državnog vrha predvođenog Ivicom Račanom, Zlatkom Tomčićem i Stjepanom Mesićem, a drugi 2013.

Sabo kaže da svatko tko to radi vrijeđa Vukovarce i žrtve agresije na ovaj grad. Predložio je, kaže, svojedobno državi da Republika Hrvatska preuzme organizaciju Dana sjećanja s obzirom na važnost za državnu politiku i stav javnosti prema tom datumu, ali njegova ideja nije prihvaćena.

'To je dan u kojem poručujemo da se takvo stradanje više nikada i nigdje ne ponovi i sjećamo se poginulih koji su prošli torturu i branili grad', izjavio je Sabo.

Akademkinja Alica Baletić Wertheimer, rodom Vukovarka, apelirala je na sve da se u koloni suzdrže od provokacija i političkih sukoba. 'To su tužne obljetnice kada treba biti dostojanstven. Svoj doprinos razvoju svijesti o značenju stradanja u Vukovaru za nas bi trebali još više dati i stručnjaci i znanstvenici organizacijom svojih skupova te istraživanjima', naglasila je akademkinja.