Promet u gradovima jako se smanjio zbog izolacije. Bogota, Berlin, Oakland, New York i drugi gradovi iskoristili su priliku da urede privremene biciklističke staze, zabranili su prometovanje nekim prometnicama osim za stanare i potiču građane da koriste bicikle kako bi poštivali socijalnu distancu.

Nekoliko francuskih gradova želi nakon izolacije slijediti njihov primjer.

"Ljudima će biti psihološki teško gurati se u tramvajima, autobusima ili podzemnoj željeznici" zbog straha da će se zaraziti virusom, kazao je Pierre Serne, predsjednik Kluba gradova s biciklističkim stazama, udruženja koje promiče korištenje bicikla u gradovima.

Ponovna masovna vožnja automobilima bila bi loše rješenje jer bi se ponovno stvarale prometne gužve i zagađivao zrak.

Onečišćenje finim česticama od cestovnog prometa povećava smrtnost povezanu s koronavirusom, smatraju znanstvenici s Harvarda. Drugi se pitaju mogu li te čestice čak prenositi virus.

Pločnici za pješake i biciklističke staze

U pariškoj regiji, gdje se korištenje bicikla povećalo od štrajka potkraj 2019. koji je paralizirao javni prijevoz, dnevni broj biciklista mogao bi se povećati s "400.000 na 800.000", smatra predsjednica regije Valérie Pécresse.

Da bi se to postiglo, ona je u suradnji s organizacijom „RER-vélo" zamislila devet biciklističkih staza, do Mantes-la-Joliea ili Meluna, gradova udaljenih 50 kilometara od Pariza. Želimo "razmotriti sve što se može učiniti i to jako brzo", kazala je.

Pariz je već povećao broj biciklističkih staza i planira nakon izolacije poticati odlazak na posao biciklom, rekao je savjetnik gradskih vlasti za promet Christophe Najdovski.

To bi se, po njegovim riječima, postiglo "malim, jeftinim prilagodbama, koje se mogu brzo izvesti, biti sigurne i reverzibilne" na kolnicima koji su obično rezervirani za automobile i motocikle.

Lyon želi urediti "nove pločnike za pješake i nove biciklističke staze s mogućim modulacijama ovisno o dobu dana", kažu u gradskoj upravi.

Grenoble, Montpellier i Rennes također planiraju ubrzati provedbu svojih planova za poticanje vožnje biciklom.

Konkretno, institut Cerema sugerira da se "smanji broj prometnih traka", s četiri na dvije na primjer, da se "prošire postojeće biciklističke staze i promijeni regulacija prometa".

To se ne odnosi samo na središta gradova, nego i na "cestovnu mrežu između gradova ili u predgrađima", istaknuo je Pierre Serne, navodeći kao primjer bolnice daleko od središta grada u koje djelatnici dolaze biciklom.

Po mišljenju Federacije biciklista (FUB), potrebno je urediti te privremene biciklističke staze cijelom dužinom prometnih traka, a ne samo na izoliranim dionicama, postaviti privremena parkirališta za bicikle te urediti biciklističke staze koje će pratiti linije metroa.

"Infrastruktura mora zaista biti sigurna za bicikliste", naglasio je predsjednik FUB-a Olivier Schneider, a to ne znači samo oznake na tlu.

Popraviti stare bicikle

Druga važna stvar je opremiti ljude biciklima.

Osim postojećih bonusa za kupnju električnih bicikala ili bicikala s prikolicom, FUB zagovara i ideju dodjele čekova od 100 eura za popravke bicikala koji sada čame zaboravljeni u podrumima ili čekaju nove vlasnike na sajmovima rabljenih bicikala.

Zašto ne bi sustavi javnih bicikala bili besplatni i još lakše dostupni, predlaže Joël Hazan, stručnjak konzultantske tvrtke Boston Consulting Group (BCG.

Dok se to ne ostvari, kretanje biciklom dopušteno je tijekom izolacije, osim u sportske svrhe, podsjeća predsjednik FUB-a. On je zatražio od prefekta koji su zatvorili biciklističke staze za vrijeme izolacije da ponovno dopuste njihovo korištenje.