U debati oko nadolazećih francuskih parlamentarnih izbora, čiji je prvi krug zakazan za 10. lipnja i na kojima socijalisti nastupaju kao favoriti nakon Hollandeove pobjede, najavljeno je kako je kandidate za sve pariške okruge prijavila i francuska Stranka pirata. Istina, sa svojim malobrojnim članstvom (200 članova na početku godine), mršavim sustavom financiranja (kotizacija od 10 eura po članu godišnje i online prodaja artikala sa simbolima stranke), manjkom iskustva i političkih partnera, izostankom glasne kampanje, Stranka pirata zasad ima tek reputaciju kurioziteta na političkoj sceni. Uglavnom ih se drži autsajderima (naime, potpuno su odsutni iz debata koje se vode u dominantnom duetu socijalisti-konzervativci) koji možda dobivaju višak medijske pažnje, no nemaju relevantnog uporišta među glasačkim tijelom
U svojoj reportaži Le Monde podsjeća kako se pokret pirata naslanja na hakere iz prošlog stoljeća kojima je jedan od ciljeva također bio učiniti potpuno dostupnim pristup znanju preko virtualne mreže, no za razliku od svojih prethodnika, pirati 21. stoljeća odabrali su legalno političko djelovanje. Stranka je osnovana u Švedskoj 2006. godine te se smatra da je prošlogodišnji uspjeh njemačkih pirata na regionalnim izborima (između sedam i devet posto) odlučujuće djelovao na istup francuske grupacije. Stoga su i objavili službeni program u kojem se navode najvažniji ciljevi kao što su legalizacija nekomercijalnog dijeljenja podataka, pravo na anonimnost korisnika interneta, ograničavanje trajanja autorskih prava, otvaranje za javnost svih baza podataka koje se financiraju javnim novcem, transparentnost političkih institucija…
Jedan od kandidata stranke u pariškoj regiji Maxime Rouquet među rijetkima je koji iza sebe ima iskustvo izbora. Kao motivaciju za svoj politički angažman navodi: 'Kada sam otkrio da je u Francuskoj previđeno tri godine zatvore i moguća kazna od 300.000 eura za slobodno dijeljenje nekog kulturnog djela s prijateljem, shvatio sam da je naše društvo na pogrešnom putu.' Iako ih se opisuje prije svega kao skupinu visoko obrazovanih, posebice u tehnološkom pogledu, vodstvo stranke jasno je dalo da znanja da se protivi represivnom korištenju tehnologije. Tako se protive video nadzoru, automatskim financijskim transakcijama koje su samo pogoršale krizu na burzama te sustavu elektronskog glasanja na izborima, kakav se trenutno koristi, budući da otvara velik prostor za manipulaciju.
Tema direktne demokracije, u kojoj građani sudjeluju u donošenju odluka na svim razinama, kao središnja točka programa pirata, doživljava trenutno nekoliko interpretacija. Tako se spominje hibridni sustav vladanja u kojem bi na vrhu bili administrativno i nacionalno vijeće, no u kojima bi svi prijedlozi stizali iz lokalnih baza. Među francuskim članovima preferira se zasad anglosaksonski sustav tzv. 'liquid democracy' u kojem se svaki član aktivira u odabranoj domeni, predlaže projekte koji bi se, nakon rasprave i ako naiđu na potporu, mogli direktno usvajati.
Politička grupacija s kojom najbliže surađuju je Stranka zelenih te se pred objavu kandidatura za parlamentarne izbore čak desilo i nekoliko prebjega, u smjeru pirata. No polagani prijelaz u legalističko djelovanje, koji nije prošao bez jasnih negodovanja nekih članova koji smatraju da su time izdana načela pokreta, i kontrolirani izborni sustav zasad djeluje kao presudni, skoro pionirski korak.
