Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, smatra da je Strauss-Kahn danas sigurno jedan od boljih makroekonomista, osobito u području monetarnih i javnih financija.

'Već prije seksualne afere pokušao je promijeniti smjer politike MMF-a, od neoliberalističke prema većoj društvenoj korisnosti ekonomije. Nije čuvao isključivo bankarski i financijski sektor, nego je ukazivao i na potrebu realne ekonomije, zaposlenosti, povećanja proizvodnje itd. Nekim misle i da mu je afera namještena zbog tog smjera koji je htio ostvariti', kaže Jurčić.

Strauss-Kahn ima osjećaj za društvenu odgovornost, a Srbija je izrasla u socijalizmu, gdje je barem nominalno bilo tog osjećaja.

'Može izvući Srbiju za tri do četiri godine'

'Ako je suditi prema potezima koje je Strauss-Kahn najavljivao u MMF-u, on bi se uklapao u duh srpskog društva i srpske ekonomije. Srbi imaju relativno dobru industrijsku politiku, no problem je što ona ne može u godinu dana riješiti probleme javnog duga i visoke nezaposlenosti. Ali ako bi Strauss-Kahn mogao provesti dio onoga što je najavljivao u MMF-u u području javnih financija Srbije, osobito u monetarnoj politici, Srbija bi uz sve navedeno uz njegovu pomoć za tri do četiri godine mogla biti stabilna rastuća ekonomija', rekao je Jurčić.

Što pak Hrvatsku priječi u angažmanu stranih ekonomskih savjetnika?

'Hrvatska još nije ulovila temelje državnog ekonomskog sustava. Ona nema samopouzdanje i samopoštovanje koje ima srpska politika', napominje Jurčić.

Objašnjava da Hrvatska, za razliku od Srbije, nema nikakvu industrijsku politiku. Istočni susjedi fokusirali su se na poljoprivredu, energetiku, autoindustriju, vojnu industriju, ITC i sve prateće industrije.

'Hrvatska nije napravila tu temeljnu industrijsku politiku. Kada to napravi, onda joj savjetnici poput Strauss-Kahna mogu pomoći da dalje ostvari ciljeve. On, dakle, sada ne bi znao savjetovati jer tih ciljeva s kojima trebaju biti usklađene javne i monetarne financije - nema', zaključuje Jurčić.

I ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je angažman Strauss-Kahna potencijalno odličan za Srbiju.

'Mislim da će njegov angažman uroditi plodom. Unatoč općoj percepciji, srbijanska vlada u ovom trenutku odlučna je napraviti program sveobuhvatnih reformi i provesti promjene. Straus-Kahn je osoba s iskustvom i dobrim vezama u financijskom sektoru. Ako izuzmemo okolnosti iz njegovog privatnog života, doista može ponuditi kvalitetnu savjetničku podlogu', kaže Novotny.

Prema njegovim saznanjima, Strauss-Kahn bit će 'spiritus movens' šireg tima, koji će uključivati 10 do 15 stručnjaka, što iz Srbije, a što iz inozemstva. Oni će obraditi cijeli niz područja ekonomske politike i pripremiti odgovarajuće podloge za odlučivanje u srbijanskoj vladi. Honorari će se brojati u milijunima eura, navodi Novotny.

I hrvatska Vlada imala je svojih pokušaja angažiranja stranih ekonomskih savjetnika, kaže Novotny, navodeći primjer bivšeg premijera Ivice Račana koji je angažirao bivšeg guvernera mađarske narodne banke i jednog od vodećih ekonomista, profesora Lajosa Bokrosa, ali se prema kasnijim Bokrosevim izjavama Račan nijedan put nije sastao sa svojim savjetnikom.  I Hrvatska narodna banka koristila je strane savjetnike, ali više u području monetarnih politika i, naravno, koristila je savjete MMF-a.

'U hrvatskoj Vladi doista nedostaje modernih znanja upravljanja ekonomskim politikama i svakako bi međunarodni konzultanti dobro došli. Pretpostavka bi bila da u Vladi postoji odlučnost da se smjer ekonomske politike promijeni, odnosno da se Vladina politika približi glavnim ekonomskim politikama vodećih zemalja EU-a, što sada nije slučaj', kaže Novotny, dodajući da se tu prvenstveno radi o proračunskoj i poreznoj politici.

'To će biti neminovno jer su dosadašnje fiskalne politike koje su vodile sve hrvatske vlade u proteklih 10-ak godina stvorile velike deficite u javnom sektoru i nekonkurentne ekonomske strukture koje se sada više ne mogu financirati iz državnog proračuna', ističe Novotny, navodeći primjer proračunske politike prema poljoprivrednom sektoru, koji je iz proračuna u proteklih 10-ak godina primio više od 30 milijardi kuna, a da se istovremeno nisu dogodile nikakve strukturne promjene ni povećanje konkurentnosti.

'Dok se ne stvori konsenzus oko promjene Vladine politike, dolazak stranih stručnjaka nema smisla', zaključuje Novotny.