pSihijatar za tportal

Stravičan zločin na Pagu samo je simptom: Svi smo traumatizirani i živimo u prošlosti

01.03.2019 u 12:49

Bionic
Reading

Splitski psihijatar s višedesetljetnom praksom u struci Ivan Urlić priznaje da nikada u svojoj karijeri nije naišao na slučaj sličan paškome, to da je otac bacio s balkona i pokušao ubiti svoje četvero maloljetne djece. Na temelju informacija dostupnih u medijima on pretpostavlja da se prije svega radilo o 'nekoj vrsti osvetničkog pohoda'

'Dakako da ne mogu biti potpuno određen jer nisam upoznat sa svim detaljima, no podatak da je čovjek na takav način pobacao djecu, a potom se spustio s prvog kata, prošao pokraj njih i sjeo u automobil upućuje na hladnokrvnu osvetu. No tek treba vidjeti što mu se odvijalo u glavi', kazao je Urlić za tportal.

'Teško je reći, moguće da je zbilja bio toliko duševno poremećen da je čuo glasove, jer postoje osobe koje proživljavaju da im vlastita djeca šalju prijeteće poruke. Može se raditi o manifestaciji psihotičnog stanja paranoidnog karaktera, koje se zna pojaviti kod ljudi između četrdesete i pedesete godine života, a na koncu i o organskoj promjeni mozga', smatra splitski psihijatar.

Dakako, tvrdi, ne treba isključiti ni utjecaj alkohola, droge ili neke ilegalne psihoaktivne supstance.

'Ponavljam, iz dostupnih podataka ipak je teško vjerovati da se radi o izrazu psihičke poremećenosti u klasičnom smislu i malo je vjerojatno da će takva osoba sjesti u automobil i hladnokrvno se odvesti. Mene osobno sve upućuje na nešto što se događa akutno, na osvetnički pohod', kaže Urlić.

Otac s Paga
  • PXL_280219_23763602
  • PXL_280219_23763605
  • PXL_280219_23763606
Privođenje oca s Paga Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin/PIXSELL

Po njegovu mišljenju, u ovom trenutku najviše pažnje treba posvetiti ozlijeđenoj djeci, no apsurdne su želje da ona 'ozdrave i sve zaborave'.

'Zaborava nema, organizam pamti'

'Zaborava nema, naš organizam sve pamti i sve bilježi. Ta djeca trebat će snažnu psihološku pomoć i temeljit nadzor, a s njima će trebati raditi jako dugo i jako oprezno. Ne smije ih se retraumatizirati prisjećanjem na ovaj događaj, nego spoznati kakvi su njihovi intelektualni i emocionalni kapaciteti i potom u njima stimulirati ono najbolje što imaju. A dakako da imaju', dodaje on.

Urlić se slaže s tvrdnjom da je u Hrvatskoj posljednjih mjeseci zabilježen neuobičajeno velik broj ekstremnih slučajeva, val brutalnog nasilja koji je osim domaće zgrozio međunarodnu javnost. Uzrok tome vidi u 'općoj klimi u društvu koje je bez nade'.

Ivan Urlić
  • Ivan Urlić
  • Ivan Urlić
  • Ivan Urlić
  • Ivan Urlić
  • Ivan Urlić
    +2
Ivan Urlić Izvor: Pixsell / Autor: Vojko Basic / CROPIX

'Da, previše toga dogodilo se u jako malo vremena i moguće je da se osim osobnih situacija i ljudskih patologija kao uzrok pojavljuje društvena klima. Iz Hrvatske odlaze čak i ljudi koji nisu egzistencijalno ugroženi jer svoju djecu žele odgajati u puno uređenijim društvima, u koja se i osobno mogu pouzdati. Sami smo po sebi traumatizirani, a onda se dodatno autotraumatiziramo i autostigmatiziramo. Često živimo u prošlosti, a pored toga, najglasniji su agresivci koji negiraju njene loše strane i idealiziraju nešto što bi trebalo odbaciti s gađenjem. Tako se stvara loša slika lijepe zemlje primitivnih i agresivnih ljudi, a to naprosto nije istina. Imamo problem s promašenim konceptom uređenja društva i planiranja budućnosti', drži dr. Urlić.

Odmah se odreći klijentelizma i partitokracije

'Konkretno, zaista ne znam zašto je glasna manjina toliko zaluđena idejom ustaštva te treba konkretno i jasno kazati da Hrvatska nije nastala na nacističkim principima sredinom prošlog stoljeća, nego na demokratskim osnovama početkom devedesetih. Zaljubljenost u nekakvu mitsku prošlost svezala nas je i spriječila da mislimo o boljoj budućnosti, pogotovo zato što taj dio prošlosti nije bio nimalo pozitivan. S time se moramo suočiti', smatra on.

Po Urliću, nulti korak prema zdravijem društvu bilo bi promptno odricanje od klijentelizma i partitokracije. 'Na mjesto podobnih moraju doći sposobni i to mora biti jedini kriterij za napredovanje. U javnoj sferi moramo početi više cijeniti političke, ekonomske i znanstvene programe, a kao osnovne preduvjete postaviti znanje i poštenje. Ovakva praksa će nas dotući', smatra splitski psihijatar.

Grafiti
  • Grafiti
  • Grafiti
  • Grafiti
  • Grafiti
  • Grafiti
    +8
Kukastim križevima i ustaškim simbolima išarani antifašistički spomenici u Zadru Izvor: Cropix / Autor: Luka Gerlanc / CROPIX