Bolesti koje stres uzrokuje svrstale su ga u sam vrh krivaca lošega zdravlja većine. Čak 99 posto svih bolesti uzrokuje neki oblik stresa! Rizik od oboljenja, ali i neka postojeća stanja pogoršavaju se sukladno njegovoj razini; srčane bolesti, dijabetes, tjeskoba, depresija, nesanica, kronični umor, astma, gastrointestinalne bolesti (npr. žgaravica, sindrom iritabilnog kolona), kožni problemi poput ekcema, pretilost, glavobolje, Alzheimer, preuranjeno starenje pa čak i prerana smrt. Stres može doći i od nepreležanih viroza i prehlada!

Koliko god mi mislili da su bakterije i virusi jedini krivci nekih bolesti, stres je ustvari taj koji smanjuje učinkovitost čovjekova imunološkog sustava čineći tijelo osjetljivim na klice te slobodne radikale koji nas okružuju. Dakle, možemo oboljeti od bolesti od kojih inače ne bismo da nam je tijelo normalno funkcioniralo.

Kada smo pod stresom, hormoni inzulin i kortizol rastu – ako je kortizol kronično podignut, kao odgovor na stres, teže se gube kilogrami i još teže stvara mišićno tkivo, a dakle lakše se dobiva težina u predjelu trbuha.

Za vrijeme stresa tijelo je u stanju u kojem jednostavno ne stigne pravilno funkcionirati te zbog toga krene izbacivati vitamine i minerale iz tijela.

Ipak, da vas ne uplašim i time direktno uzrokujem stres, rješenja postoje; neka su vrlo jednostavna, a druga traže mrvicu truda uz minorne promjene. Čak bih rekao da su poneka rješenja toliko lagana da se čine glupima.

Jedna od najčešćih i početnih tegoba koja dolazi uz stres jest nesanica. Nju stavljam na sam vrh problema jer manjak sna može biti temelj brojnim zdravstvenim problemima i zato je iznimno bitno dobro spavati. Koliko ste puta pospani legli u krevet da biste onoga trenutka kada biste se našli u horizontali i zaklopili oči mozak počeo raditi sto na sat.

Brige oko životnih problema i nepoznanica te strahova vezanih uz ono što donosi sutra, ali i tjeskoba (koja se također javlja uz stres). Sve to narušava prijeko potrebnu regeneraciju tijela kroz spavanje. Da biste se okušali u borbi protiv nesanice ovoga oblika, posegnite za prirodnim receptima.

Šalica mlakog ili toplog mlijeka s malo naribanog muškatnog oraščića vrlo lijepo opušta, samo izbjegavajte hladno mlijeko da vas hladnoća ne razbudi. Nešto jači čaj od kamilice djeluje slično, a ako vam treba nešto malo jače, napravite si čaj od valerijane (ima ga za kupiti u biljnim drogerijama) koji provjereno djeluje, iako baš i nije pretjerano ukusan, barem meni nije. Kavu i napitke s kofeinom izbjegavajte iza dva sata popodne te nemojte vježbati oko tri sata prije odlaska u krevet.

Preporučio bih vam i mirisne jastučiće lavande – poškropite jedan jastuk s malo razrijeđenog eteričnog ulja ove biljke ili naberite lavande i osim ukrasa u sobi, uživat ćete i u smirujućem svojstvu mirisa koji lavanda otpušta.

Spavaća, odnosno soba u kojoj spavate neka bude zatamnjena, prigušenog svjetla i hladnija, no najvažnije od svega, računalo kao i mobitel držite izvan nje. Ako koristite mobitel kao budilicu, već u startu odmažete tijelu jer mobiteli zrače, imaju jake ekrane te čak i ako ga stavite u tzv. airplane mode, oni su podsjetnici na posao, brige i obveze, društvene mreže i ovisnost o njima da i ne spomenem. Neću vam reći da i TV izbacite iz spavaće, ali ga namjestite da se svaku večer u isto vrijeme automatski isključi i nastojte ne gledati akcijski, krimi i horor program netom prije spavanja.

Prije spavanja odvojite pola sata za meditaciju. Nemate vremena i to vam zvuči previše ezoterično? Onda svakako uživajte čekajući u liječničkoj ordinaciji čekajući na pregled i rješavanje bolesti s vrha teksta. Skratite gledanje televizije i surfanje webom. Ništa od toga neće pobjeći, a vaš san i zdravlje hoće. Ne morate tražiti nirvanu i postizati viša stanja uma... Samo se ugodno smjestite i koncentrirajte na vlastito disanje te ga usporite dišući pravilno – na nos udah, kroz opuštena usta izdah. Oči zatvorite i osluškujte disanje, a ne brige koje vas muče; neka svaki problem u ovom trenutku i zasad nestane svakim izdahom.

Koliko ste puta iznervirani i pod stresom posegnuli za hranom? Čokoladicom ili krekerom? Ma svi smo to x puta napravili... Ne kaže se bez razloga da je utjeha u hrani. Posegnut ćemo za slatkim ili hranom bogatom ugljikohidratima koji će nas trenutno zadovoljiti. Koju minutu kasnije, opet će sve biti kao i prije, dok će nam šećer u krvi nakon kratkog, ali silovitog skoka još dublje potonuti i time ćemo se već zbog kemijskog procesa osjećati loše, a drugim brigama koje su nas do tog čina dovele se nismo ni pozabavili. Usto ćemo završiti s kojom kilom viška što će prouzročiti još više problema, tj. stresa tijelu.

Ako već nešto i morate gricnuti, neka to bude povrće (recimo mrkva narezana na trakice), badem, orah ili lješnjak, malo sušene jabuke, ananasa ili suha šljiva. Ne dajte porivu za hranom koji dolazi iz stresa da vam upravlja životom.

Iza svakoga problema postoji rješenje, a vi ste ti koji sami ili uz pomoć stručnjaka možete ukloniti i najcrnje oblake.