Povodom obilježavanja Dana hrvatskoga jezika (11.-17. ožujka) Hrvatsko katoličko sveučilište organiziralo je okrugli stol pod nazivom 'Položaj jezika u Prijedlogu kurikula za Hrvatski jezik' na kojemu su se u utorak okupili vodeći stručnjaci, nastavnici hrvatskog jezika te brojni zainteresirani za temu kurikularne reforme.

Okupljeni su iznijeli svoja opažanja i prijedloge vezane za ovu vrlo aktualnu temu. Složili su se kako je nužno osuvremeniti literaturu i obrazovne programe za nastavnike, jasnije definirati ishode učenja i upute za izvođenje nastave te povećati satnicu hrvatskoga jezika, vodeći pritom računa o opterećenju učenika nastavnim sadržajima u cjelini.

'Koncept ishoda može biti dobar, ali mora biti pokriven sadržajem i u konačnici mi ishodu ne možemo dodijeliti ocjenu zato što ishod pripada procesu učenja. U svakom trenutku dijete doseže pojedini ishod. Bez obzira na to što je ishod niske razine, on je potreban zato da se na toj razini gradi sljedeća razina, a ne zato da mu dodijelimo ocjenu 2', komentirala je Martina Kolar Billege dodajući kako se ishodima nije prišlo s pravilnog stajališta.

Ustanovila je i kako se puno prostora ostavlja za osobni izbor svakog nastavnika u pogledu odabira metoda i samog nastavnog sadržaja, za što mnogi često nemaju potrebna znanja.

'Nisam sigurna da smo im ponudili dovoljno znanja da samostalno biraju sadržaj kojim će učenike dovesti do ishoda. Tu se javlja još jedna okolnost ili problem, da za autore udžbenika ne postoje nikakve dopusnice ili licencije. Autor udžbenika zapravo može biti bilo tko i morat ćemo vjerovati da su autori udžbenika prepoznali koji su to sadžaji pomoću kojih učenike možemo dovesti do ishoda', zaključila je.

Poseban naglasak stručnjaci stavljaju na položaj i status materinskog jezika u našem obrazovnom sustavu, ističući kako je jezik jedan od temelja nacionalnog identiteta i zaslužuje veću zastupljenost na osnovnoškolskoj, srednjoškolskoj, ali i fakultetskoj razini.

Napominju i kako je učinjen propust vezan za državnu maturu - ona je isključena iz ove reforme iako je neraskidivo povezana s nastavnim planom i programom, a problematična je i neusklađenost praga prolaznosti na ispitima državne mature.

'Nisu usklađeni kriteriji prolaznosti. Svugdje imamo prag prolaznosti od 50% naviše, neki fakulteti i od 60% naviše, a državna matura kao oblik vanjskog vrednovanja znanja kriterij praga prolaznosti spusti na 33%, za matematiku čak i na 22%. Ako se ne varam, bilo je rečeno da je prošle godine 60% maturanata matematiku položilo s dvojkom. Dakle, 60% maturanata matematiku je palo', objasnila je Marijana Togonal. 

>>> Kako se stvaraju neznalice: Znate li koliko treba znati za prolaz na maturi?

Sudionici okruglog stola bili su dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, doc. dr. sc. Vesna Budinski, Stručna radna skupina za Hrvatski jezik, izv. prof. dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić, Učiteljski fakultet u Zagrebu, dr. sc. Martina Kolar-Billege, Učiteljski fakultet u Zagrebu i Tatjana Doračić, profesorica savjetnica na Gimnaziji A. G. Matoša u Samoboru, a raspravu je moderirala dr. sc. Marijana Togonal sa Odjela za komunikologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Događaju je prisustvovao i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras koji je zaključio kako se slaže s opažanjima i prijedlozima stručnjaka.