Koje su vaše omiljene namirnice?

U mojoj kuhinji uvijek mora biti maslaca, limuna i slanine. Bez toga ne funkcioniram.

Što Hrvati najviše vole jesti?

Prema prvom istraživanju prehrambenih navika, koje je prije deset godina provela tadašnja Hrvatska agencija za hranu, a današnji HAPIH-ov Centar za sigurnost hrane, kuhali smo pretežno na suncokretovom ulju, konzumirali ribu jednom tjedno, krumpir je bio najčešći prilog, a palačinke su nam bile najdraža slastica. Prosječan Hrvat popio je barem jednu kavu svaki dan.

Prehrana se temeljila ponajprije na pekarskim proizvodima, mesu te voću i povrću. Voće i povrće konzumiralo se do četiri porcije na dan od preporučenih pet. Ako usporedimo muškarce i žene, muškarci su u prosjeku konzumirali do pet kriški kruha dnevno, a žene tri. Muškarci su češće odabirali svinjetinu, žene su preferirale piletinu.

Kakve su nam prehrambene navike?

Što je na našim tanjurima, otkrit ćemo Nacionalnim istraživanjem prehrambenih navika adolescenata i odrasle populacije koje upravo provodimo. Rezultate ćemo objaviti krajem iduće godine. Vjerujemo da će nam ono pokazati da su se poboljšale prehrambene navike Hrvata. Pozivam građane da se uključe u istraživanje klikom na poveznicu na našoj stranici jer su podaci o prehrani stanovništva, odnosno o tome koliko se koje hrane konzumira, od izuzetne važnosti u procjeni potencijalnih rizika. Svi će se dobiveni podaci koristiti za izradu preporuka i definiranje smjernica u cilju očuvanja zdravlja stanovništva. Istraživanje je u skladu sa standardom EU-a pa će podaci biti usporedivi s onima iz ostalih zemalja članica.

Što jedu Dalmatinci, a kako se hrane Slavonci?

Kontinentalni dio Hrvatske ima slične prehrambene navike kao Mađarska, Austrija i Njemačka dok se u Dalmaciji i Istri hrane mediteranski. Postoje određene razlike između pojedinih regija, ali su one uvjetovane i ostalim parametrima, poput dobi, spola, veličine naselja, razine edukacije, ali možda je pritom najvažniji prihod u kućanstvu. Konkretniji odgovor moći ćemo dati tek završetkom istraživanja.

Vraćaju li se čvarci opet u modu?

Uočljiv je povratak tradicionalnim proizvodima. Tako, primjerice, čvarci i svinjska mast imaju drugačiji status nego prije 10 ili 20 godina, a vidjet ćemo što će reći egzaktni podaci o njihovoj konzumaciji. Potrošači su sve više svjesni toga da odabirom tradicionalne i lokalno proizvedene hrane podržavaju domaće proizvođače i odabiru kvalitetu. To se može vidjeti i po sve većem broju oznaka na hrani koje ukazuju upravo na podrijetlo.

Jesmo li pretili?

U Hrvatskoj je gotovo dvije trećine, odnosno 65 posto odrasle populacije imalo prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, pokazali su podaci Europske zdravstvene ankete Eurostat iz 2019. godine. Ova nas je zastrašujuća brojka smjestila na neslavni vrh liste zemalja EU-a po broju odraslih s prekomjernom tjelesnom masom. To je kod velikog dijela populacije povezano sa sjedilačkim načinom života i nedovoljnim kretanjem, ali u prvom redu rezultat je loših prehrambenih navika.

Debljina je jedan od glavnih čimbenika rizika za razvoj brojnih zdravstvenih problema, pa su tako ljudi s prekomjernom tjelesnom masom skloniji razvoju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, osteoartritisa, različitih oblika malignih bolesti te psihičkih bolesti poput depresije.

Koliko smo podložni trendovima u zdravoj prehrani, poput bezglutenske prehrane?

Nemamo nacionalne podatke na temelju kojih bismo mogli zaključiti koliko se pridržavamo bezglutenske prehrane. U ostatku Europe prosječno između pet i osam posto stanovnika tvrdi da se tako hrani. Zbog aktualnih trendova mnogi posežu za raznim dijetama koje isključuju hranu s glutenom. No treba imati na umu to da zdrave osobe ne trebaju izbacivati gluten jer su cjelovite žitarice koje ga sadrže nutritivno vrijedna hrana.

HAPIH je već proveo istraživanje o prehrambenim navikama među dojenčadi i djecom do devet godina. Kakvi su rezultati?

Upravo analiziramo prikupljene podatke tako da bi rezultati mogli biti poznati krajem godine. Možemo samo reći da je od posljednje opsežnije studije na temu prehrambenih navika došlo do nekih pozitivnih promjena. Ova nova istraživanja trebala bi dati pouzdane podatke jer se u njima nastoji identificirati koliko ljudi stvarno konzumiraju neki proizvod, a ne koliko ga kupuju, jer dio hrane nažalost uvijek završava u smeću.

Jesu li klimatske promjene povezane s prehrambenim navikama?

Hrana koja se baci doprinosi klimatskim promjenama. Procjenjuje se da je ona zaslužna za nastanak osam do 10 posto stakleničkih plinova koji se stvaraju kao posljedica proizvodnje i raspadanja hrane.

Kako bi nam ubuduće trebao izgledati tanjur?

Pola tanjura trebalo bi biti ispunjeno voćem i povrćem, a druga polovica cjelovitim žitaricama, proteinima biljnoga podrijetla, biljnim uljima, umjerenom količinom mesa i mliječnih proizvoda, s tek malo dodanih šećera i škrobnog povrća. Priželjkuje se udvostručenje konzumacije voća, povrća, mahunarki i orašastih plodova te više od 50 posto smanjenje unosa dodanih šećera i crvenog mesa. Prilikom izrade novih nacionalnih prehrambenih smjernica, preporučljivo je u obzir uzeti ciljeve vezane uz zaštitu okoliša. Do sada provedena istraživanja ukazuju na to da prehrana bogata namirnicama biljnog i s manje hrane životinjskog podrijetla istovremeno doprinosi zdravlju i zaštiti okoliša.

A što bi se na njemu trebalo naći za velikih vrućina?

Ljeti jedemo laganiju hranu, a to podrazumijeva veći unos voća i povrća. Vrlo je važna i hidracija, odnosno unos tekućine tijekom cijelog dana. Treba pripaziti i na sigurnost hrane, pravilno je i pravodobno skladištiti te poštivati rokove trajanja jer ćemo tako izbjeći potencijalno trovanje. Što jesti tijekom pojedinog godišnjeg doba, možemo najjednostavnije odrediti prateći sezonalnost i birajući hranu koja je dostupna u toj sezoni. Najkvalitetniju hranu možemo dobiti birajući onu lokalno uzgojenu.

Uvriježena je činjenica da je zdrava hrana skupa. Je li to zaista tako?

Provedeno je europsko istraživanje o stavovima potrošača u 17 zemalja, uključujući Hrvatsku, u kojem su ispitanici među 10 kriterija mogli odabrati tri koja smatraju najvažnijima prilikom kupovine prehrambenih proizvoda i cijenu su istaknuli kao jedan od tri najvažnija. Kod nas je, osim cijene, za koju je 54 posto ispitanika istaknulo da im je najvažniji kriterij, njih 50 posto dodalo sigurnost hrane te okus (37 posto). Ako te rezultate usporedimo s prosjekom Europske unije, nismo daleko. Ista su nam tri glavna kriterija, s tim da je na prvom mjestu u EU okus, slijedi sigurnost hrane, a potom cijena.

Što nam je dostupno, a što ne jedemo?

Postoji velik prostor i potencijal za poboljšanje prehrambenih navika Hrvata. Za pravilnu prehranu treba osigurati dovoljnu količinu svih hranjivih tvari koje ljudski organizam treba u skladu s energetskim potrebama pojedinaca. Nutritivne potrebe primarno bi se trebale zadovoljiti voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, hranom bogatom proteinima, mliječnim proizvodima i poželjnim izvorom masnoća. Treba istovremeno ograničiti unos hrane i pića koja obiluju dodanim šećerima, zasićenim masnim kiselinama i natrijem. Ograničiti unos alkohola, osvježavajućih bezalkoholnih napitaka, slatkiša, masnijih komada mesa, posebice ako su prženi, ali i brze hrane i slanih grickalica. Važno je poštivati tri zakonitosti pravilne prehrane, a to su umjerenost, raznolikost i ravnoteža.