O problemima u poslovanju i sve dubljoj nelikvidnosti, uprava Studentskog centra izvijestila je i Senat Sveučilišta u Zagrebu. Problem je u tome, kako je objasnila prorektorica Vesna Vašiček, što 'onaj dio subvencija Ministarstva znanosti i participacija studenata nisu dostatni za pokrivanje troškova prehrane i smještaja'.

'Tekući prihodi ne pokrivaju tekuće rashode, pa se projicira gubitak i zato se inzistira na promjeni financijskog okvira i sagledavanju činjenice da su troškovi prehrane i smještaja jednostavno veći od subvencije i participacija. Iznosi za prehranu nisu se mijenjali 15 godina, a za smještaj su promijenjeni prije tri godine', objasnila je Vašiček.

Ukazala je kako nepodmirene obveze od 100 milijuna kuna nisu u cijelosti dospjele obveze, nego je to samo polovica iznosa. 'Iznos duga prema dobavljačima ne raste, jer postoji tekuća likvidnost, no godišnji gubitak prošle je godine iznosio 11,2 milijuna kuna, a ove je  projiciran na 10 milijuna kuna', navela je Vašiček.

Još je ukazala na dug koji za izgradnju dvaju novih paviljona na smještaj studenata na Savi, odnosno studentski restoran na Borongaju, još nisu podmirili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) i Grad Zagreb. Od 62 milijuna kuna, koliko su koštali objekti na Savi, ministarstvo i gradska uprava ostali su dužni po 5,7 milijuna kuna. Grad je podmirio 3,4 milijuna kuna duga, no ministarstvo nije platilo ni lipe, niti se očitovalo o tome. Zbog toga je ravnatelj SC podnio tužbu za naplatu potraživanja.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš na istoj je medijskoj konferenciji izrazio protivljenje izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanosti, navodeći kako će izglasavanje zakonskih promjena imati 'negativne posljedice na nacionalni istraživački sustav'.

'Nastavit će se zastoji i usporiti uvođenje novog projektnog sustava, na kojem se ni u proteklih pola godine nije ništa napravilo. Pojačat će se državna kontrola nad Hrvatskom zakladom za znanost koja će se ovim promjenama svesti na agenciju ii sličnu državnu službu, a ministarstvu se otvara put za potpuno i subjektivno kadroviranje uprave Zaklade. Hrvatski istraživački prostor udaljit će se od europskog i to u kritičnom razdoblju ulaska Hrvatske u EU', objasnio je ključne primjedbe rektor Bjeliš.

Predstavljene su i kvote za upis studenata na prvu godinu diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu po kojima je za iduću akademsku godinu osigurano 8.847 mjesta što je za 47 mjesta više nego prošle godine.

Do manjih smanjenja broja slobodnih mjesta došlo je na Arhitektonskom, Građevinskom, Tekstilno-tehnološkom, Agronomskom te Fakultetu organizacije i informatike, potom političkih znanosti te Hrvatskim studijima. Na šest sastavnica Sveučilišta neznatno su povećane upisne kvote.